Prepoznavanjem prioriteta štitimo svoje srce
Čak 75 posto preranih smrti od bolesti srca i krvnih žila može se spriječiti ranim otkrivanjem bolesti i kontrolom ključnih rizičnih čimbenika
Kardiovaskularne bolesti najveći su uzročnik smrti u Hrvatskoj i svijetu. One pogađaju najvažnije organe za preživljavanje, srce i mozak, a nastaju potiho, bez simptoma, bez upozorenja, istaknula je dr. sc. Tamara Bates Anić, dr. med., specijalistica interne medicine i supspecijalistica kardiologije u Poliklinici dr. Bates.
Povišeni tlak ne mora izazivati glavobolju, rekla je, visoki kolesterol ne boli kao ni povišeni šećer u krvi, ali s godinama se njihovi loši učinci zbrajaju. Čovjek obavlja sve obveze i nema dojam da mu je zdravlje ugroženo, upozorila je, ali za to vrijeme u krvnim žilama mogu zbog nakupljanja lošega kolesterola i upale polako nastajati aterosklerotski plakovi koji se prvi put mogu pokazati tek infarktom ili moždanim udarom.
Kako se događa taj polagani proces?
– Najprije nastaje upala žile, čemu kumuju nikotin zbog pušenja, povišeni šećer u krvi i hipertenzija, a zbog odlaganja masnih aterogenih čestica na stijenku takve žile nastaje plak koji s vremenom polako raste. Ako takav plak pukne, na tom se mjestu može stvoriti ugrušak i sasvim prekinuti protok krvi u žili. Ako se to dogodi na koronarnim arterijama, nastaje srčani infarkt, a ako se dogodi na žilama koje dovode krv u mozak, nastaje moždani udar. Liječenje je napredovalo, ali često počinje tek nakon što je bolest već napravila štetu.
Koji rani znakovi upozoravaju na probleme sa srcem? Ima li razlike kod žena i muškaraca?
– Najčešće se javlja osjećaj nelagode, pritiska, težine, pečenja ili bola u prsima, mnogo češće u naporu, ali može se javiti i u mirovanju. Svatko može imati drukčije simptome: netko se počne zadihavati na stepenicama koje je donedavno prolazio bez teškoća, a netko osjeti stezanje u prsima pri brzom hodu ili primijeti da mu srce iznenada lupa. Ponavljanje takvih tegoba, nesvjestica ili oticanje nogu razlog su za kardiološki pregled. Uzrok uopće ne mora biti srce, ali treba ga svakako provjeriti. Što se tiče razlike simptoma između žena i muškaraca, da, postoje. Bol ili nelagoda u prsima najčešći je simptom infarkta u oba spola, ali muškarci češće imaju klasičnu kliničku sliku, a žene imaju suptilnije znakove bez izrazitog bola u prsima, mučninu, zaduhu, bol u leđima ili čeljusti, tjeskobu, izrazitu slabost ili umor. Upravo se takvi simptomi mogu pogrešno pripisati probavi, umoru ili stresu. Primjećujem da su muškarci skloniji odgađati dolazak na pregled sve dok im simptomi ne počnu smetati u svakodnevnom životu, a žene brže traže pomoć kad primijete da nešto nije u redu i otvorenije govore o svojim problemima. A odsutnost simptoma i znakova, nažalost, nije potvrda da rizika nema.
Koliko može pomoći preventivna kardiologija?
– Prevencija je iznimno važna jer se većina, čak 75 posto, preranih smrti od bolesti srca i krvnih žila može spriječiti ranim otkrivanjem bolesti i kontrolom ključnih rizičnih čimbenika. Na dob, spol i obiteljsko gensko nasljeđe ne možemo utjecati, ali možemo rano otkriti problem i promjenom životnih navika te liječenjem utjecati na reverzibilne čimbenike: prehranu, pušenje, manjak tjelesne aktivnosti, prekomjernu tjelesnu težinu, povišeni krvni tlak, povišene masnoće i šećer u krvi. Pritom ne liječimo samo broj na papiru. Jednaka vrijednost kolesterola nema jednako značenje kod osobe bez drugih čimbenika rizika i kod pušača s dijabetesom i ranom pojavom infarkta u obitelji. Prestanak pušenja jedna je od najvažnijih odluka jer rizik od infarkta smanjuje se za čak 50 posto nakon godine dana nepušenja. Slijede redovito kretanje i uravnotežena prehrana. Dobar je izbor mediteranski način prehrane: povrće, mahunarke, riba, cjelovite žitarice, maslinovo ulje i orašasti plodovi uz manje soli, manje od pet grama na dan, alkohola, suhomesnatih proizvoda, rafiniranih šećera i sokova. Zatim redovito kretanje poput brže šetnje u stanci ili nakon posla. Preporuka je najmanje 150 minuta umjerene aktivnosti u tjednu kao što su brzi hod i vožnja bicikla, uz vježbe snage barem dvaput na tjedan. Važno je također upravljanje stresom i bar sedam sati sna noću.
Kako genetika i obiteljska povijest bolesti utječu na rizik od srčanog udara?
– Na životne navike možemo utjecati, ali gensko nasljeđe nepromjenjiv je rizik. Rana pojava kardiovaskularne bolesti, primjerice infarkt koji su doživjeli otac ili brat prije 55. godine odnosno majka ili sestra prije 65. godine života, podatak je koji mijenja procjenu rizika. Ne treba čekati tu dob da bismo provjerili vlastite nalaze jer tada je već kasno. Katkad je uzrok obiteljska hiperkolesterolemija, nasljedni poremećaj kod kojega je LDL vrlo visok od mladosti. Ako ga prepoznamo kod jednoga člana obitelji, treba provjeriti i ostale. Vrijedi izmjeriti i lipoprotein(a), skraćeno Lp(a), barem jednom u odrasloj dobi. To je čestica slična LDL-u, a njezina je razina uglavnom nasljedna. No naša genetika nije naša sudbina, obiteljsko nasljeđe razlog je za još raniju prevenciju i rano uvođenje zdravih navika.
Koje bi preventivne preglede srca trebala napraviti svaka osoba starija od 40 godina?
– Svaka osoba starija od 40 godina trebala bi u sklopu primarne prevencije napraviti osnovni kardiološki probir, koji uključuje provjeru krvnog tlaka, laboratorijski profil masnoća i šećera u krvi te elektrokardiogram (EKG). Uz to bilo bi dobro napraviti color doppler karotidnih arterija kojim tražimo aterosklerotski plak te ultrazvuk srca koji pokazuje građu i rad srca u mirovanju, a ergometrijom procjenjujemo rad srca u naporu. Preporuke laboratorijskih pretraga sve se više mijenjaju s godinama te se današnja preventivna kardiologija više ne bavi ukupnim kolesterolom, nego aterogenim 'lošim' česticama koje mogu ući u stijenku arterije i stvoriti plak kao što su LDL kolesterol, non-HDL kolesterol, ApoB i lipoprotein(a). Iz krvi je važno izvaditi i HDL ('dobar' kolesterol), trigliceride i HbA1c (tromjesečni prosjek šećera u krvi).
Kako smanjiti stres na poslu?
– Stres aktivira tjelesni odgovor na opasnost, ubrzava puls i može povisiti tlak aktivacijom simpatičkoga živčanog sustava i lučenja kortizola. Savjet da se čovjek manje živcira nije osobito koristan ako mu telefon zvoni do kasno navečer, a obveze se stalno gomilaju. Treba posložiti prioritete i vidjeti što se u poslu može promijeniti: što od obveza delegirati, koji sastanak izostaviti i kada završava radni dan. Stalna dostupnost ostavlja premalo vremena za oporavak, zato bi bilo dobro postaviti granice i odrediti vrijeme u danu kad se ne odgovara na e-poruke i pozive koji nisu hitni. Reduciranju stresa pomažu i redoviti san, kretanje, razgovor i vrijeme bez poslovnih poruka. Redoviti kardiotrening ili brza šetnja tu su iznimno važni jer služe kao ispušni ventil. Razne tehnike sporijega abdominalnog disanja koje aktiviraju parasimpatički vagalni živac mogu trenutačno olakšati napetost, usporiti rad srca, smanjiti tlak i razinu kortizola. Ako imamo mnogo obveza, vrlo je korisna i Eisenhowerova matrica za prepoznavanje prioriteta, jednostavan alat za upravljanje vremenom. Obavljanjem hitnih zadataka, a delegiranjem onih koji to nisu, smanjujemo pritisak i učimo reći 'ne', riječ koja je ključna za postavljanje granica i prioriteta, a postavljanje zdravlja kao prioriteta uvijek je najbolja poslovna odluka.
