Hrvatska
StoryEditor

Odluka karijere: Dan kad smo odlučili pokrenuti nešto svoje...

19. Siječanj 2022.
Za osnivače tvrtki ključna je odluka koja je odredila njihov poslovni put, bez iznimke, bila ona zbog koje su postali poduzetnici. Uspješni menadžeri pak ključnim odlukama koje su najviše utjecale na njihovu karijeru uglavnom smatraju one za koje im je trebalo hrabrosti, bilo da napuste dobar posao i upuste se u nešto novo bilo da već na početku karijere izaberu područje na kojem će do kraja života učiti nešto novo

Postoje novinarske teme koje radimo s više elana, a koje s manje. Ponekad se 'potrefi' da novinar dobije neku temu koja mu ne sjedne iz prve i nevoljko je priprema, poput mene kada sam dobila zadatak da prikupim što više svjedočanstava naših poslovnih ljudi, menadžera i poduzetnika o najvažnijim odlukama koje su obilježile njihove karijere. Mislila sam da će mi, iskreno, naporno biti 'cijediti' svoje kontakte tim pitanjem i da će se sve svesti samo na čisti PR, ali vrlo brzo sam samu sebe demantirala.

Ispitivati ljude o njihovim najvažnijim odlukama u karijeri, o odlukama koje su ih obilježile i koje su dale neki novi smjer ne samo njima, već i njihovim tvrtkama, njihovim obiteljima, kolegama i suradnicima pokazalo se jednim od onih inspirativnih, feel good zadataka nakon kojih se može učiniti da je samo nebo granica.

Ideju za temu dao mi je Miodrag Šajatović, Liderov glavni urednik, koji je na moj upit: – A koja je tvoja najvažnija poslovna odluka koja ti je promijenila karijeru?' spremno i bez zastajkivanja odgovorio: – Osnivanje Lidera i ulazak u poduzetničke vode. Nakon dvadesetak godina poslovnog novinarstva u drugim redakcijama, 2005. je bila dobar 'tajming' za vlastiti poslovno-medijski projekt i – evo nas, još smo tu.

Nema smisla čekati

Jednu od najinspirativnijih priča ispričao je Milan Horvat, iskusni poduzetnik i konzultant s bogatim iskustvom u industriji financijskih usluga te predsjednik Uprave Fima Plusa. Odluka koja je njemu promijenila život i karijeru odlazak je u poduzetničke vode potkraj 1991., zbog rata i kraha turizma.

– Prije te odluke radio sam kao direktor turističkog sektora u tvrtki Coning iz Varaždina, vrlo uspješnoj kompaniji u kojoj sam jako volio raditi. S početkom rata procijenio sam da u Hrvatskoj bar 10 do 15 godina neće biti ozbiljnog turizma, a istodobno je započeo proces tranzicije poduzeća iz društvenog u privatno vlasništvo te stvaranja dioničkih društava. Tržišta kapitala u prošloj državi nije bilo, a mene je već kao studenta Ekonomskog fakulteta ono jako zanimalo. Stoga sam započeo istraživati poslovne prilike koje su se stvarale te razradio i predložio svojim nadređenim da se, kao tvrtka za inženjering, specijaliziramo za projekte vođenja poduzeća kroz tranzicijski proces iz društvenog u privatno vlasništvo. Projekt su odbili uz objašnjenje da nemaju zamjenu za mene u turističkom sektoru – ispričao je Horvat, koji je tada odlučio napustiti tvrtku i sam se upustiti u taj projekt.

Otišao je, dodaje, u neizvjesnost, supruga mu je u to vrijeme bila trudna, a posao koji je ostavio bio je uhodan i on u njemu već etabliran.

– Turizam sam volio, ali čekati 15 godina da se opet sve stabilizira nije mi imalo smisla. O novome poslu investicijskog bankara na tržištu kapitala, za koji tada nisam ni znao da se to tako zove, učio sam u hodu. Najprije sam pokrenuo trgovanje državnim obveznicama stare devizne štednje, kojima su se plaćale dionice u otkupu od države, te sam tako od početka sudjelovao u pretvorbi ukupno više od četiri stotine poduzeća, kao i u razvoju hrvatskog tržišta kapitala. Inicijator sam i jedan od osnivača varaždinske burze. Postao sam suvlasnik Fime, danas najstarije brokerske kuće u RH, a inicijator sam i suosnivač najstarijega investicijskog fonda koji i danas postoji – Breze Investa. Projekti su to iz prve polovice devedesetih – ispričao je Horvat i na upit je li bilo teško 90-ih pronalaziti klijente odgovara da nije, jer tada kao da su projekti pronalazili put do njega.

Grlom u jagode

Gotovo svi poduzetnici imaju isti narativ kao Horvat i Liderov glavni urednik Šajatović. Dan i odluka kada su odlučili pokrenuti nešto svoje stubokom su im promijenili život. Isto se dogodilo i Dragutinu Kamenskom, osnivaču i vlasniku Kamgrada, koji je zbog želje da pokrene vlastiti biznis napustio siguran posao u javnoj službi i to davne 1979. godine.

– To je u ono vrijeme bila čista avantura. Pokrenuo sam zanatsku radnju, ustvari mali obrt u kojem je, osim mene, bio zaposlen samo jedan radnik. U to vrijeme privatnici su bili zakonom ograničeni na način da mogu zaposliti do pet, a potom, početkom osamdesetih, do deset radnika. Radili smo kao obrtnici u sklopu zadruga jer nismo mogli samostalno nastupati na tržištu. Kamgrad, u formi trgovačkog društva, osnovao sam 1993. godine i time nastavio svoju osnovnu djelatnost – istaknuo je Kamenski.

Hrvoja Balena na avanturu zvanu Algebra, čiji je suosnivač i član Uprave, motivirao je bratić, danas pokojni Alen Balen, producent i osnivač YammatFM-a.– Nema tu nekih velikih dilema, odluka koja me obilježila i poslovno i privatno ona je o osnivanju Algebre, odnosno odluka da se kasnih 90-ih upustim u pokretanje neovisne obrazovne organizacije. Netom smo kolege i ja bili pred diplomom, a bratić Alen ohrabrio me da pokrenem nešto svoje i da ne ovisim ni o kome. U poduzetništvo sam ušao s dvojicom bliskih kolega i prijatelja s faksa te nešto gotovine, možda dvije tisuće njemačkih maraka. Svaki od nas je skupio po toliko i krenuli smo 'grlom u jagode' u projekt Algebra, koji je imao dosta uspona i nešto manje padova, a uspio je baš zbog naše upornosti, srčanosti i vizije od koje nismo odstupali. Uzgred budi rečeno, i nakon 33 godine prijateljstva te 24 godine vođenja posla, sva trojica smo još na okupu, što me čini posebno ponosnim – istaknuo je Balen.

Koje su odluke utjecale na život i karijeru nekih drugih najpoznatijih poslovnih ljudi u Hrvatskoj, pročitajte u tiskanom i digitalnom Lideru. 

25. svibanj 2022 11:35