Ukupan je broj zaposlenih osoba u veljači, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, dosegnuo 1,536 milijuna, odnosno gotovo se vratio na pretpandemijsku razinu prošlogodišnje veljače, kada je bilo 1,542 milijuna zaposlenih, prvenstveno zahvaljujući produženim mjerama očuvanja radnih mjesta kroz programe potpore plaća te skraćenog radnog tjedna.
Broj radnika pod mjerama u jednom je trenutku lani dosegnuo gotovo 600.000, a posljednji dostupni podatci, oni za prosinac, ukazuju na 158.000 korisnika državnih potpora. Procjenjuje se da je trenutno taj broj dodatno smanjen, navodi se u tjednoj analizi PBZ-a.
U odnosu na lanjsku veljaču, broj zaposlenih je u drugom ovogodišnjem mjesecu bio za 0,4 posto manji (najmanji godišnji pad od početka pandemije u zemlji), ponajviše zbog relativno snažnog smanjenja zaposlenosti u turistički povezanim djelatnostima (u Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane pad je iznosio relativno visokih 7,8 posto ili 7000 osoba manje).
S druge pak strane, pokazuje analiza PBZ-a, ponovno je najsnažniji rast zaposlenosti (+5,0 posto) zabilježen u građevinskom sektoru, koji se nalazi u zamahu, potaknut snažnom aktivnošću izgradnje stambenih nekretnina (uslijed zamjetne potražnje i rasta cijena stambenih nekretnina, koje su u prvih devet prošlogodišnjih mjeseci porasle za 8,1 posto), infrastrukturnim radovima, ali i obnovom potresom pogođenih područja, za koju se tek očekuje jačanje.
Međutim, dvije najveće djelatnosti (s obzirom na udjel u ukupnom broju zaposlenih) – Prerađivačka industrija i Trgovina na veliko i malo - i dalje bilježe godišnje smanjenje zaposlenosti od 1,1 posto odnosno 1,9 posto, reflektirajući strukturne probleme industrijskog sektora odnosno pad aktivnosti uslijed smanjene potrošnje domaćih kućanstava uz izostanak turističke potrošnje. Promatrajući razdoblje od siječnja do veljače ove godine, u PBZ-u isttiču da je prosječan broj zaposlenih smanjen za 0,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani (na 1,5 milijun), dok je istovremeno broj nezaposlenih osoba bio veći za 17,9 posto (dosegnuvši u prosjeku 164.000), a prilagođena stopa nezaposlenosti je dosegnula 9,7 posto (+1,4 p.b. na godišnjoj razini).
26. ožujka ukupan se broj nezaposlenih spustio na 156.000, što je za 6000 osoba manje u odnosu na kraj ovogodišnje veljače, dok je u odnosu na kraj ožujka 2020. godine brojka veća za 14.000 ili 9,7 posto, sugerirajući da će povratak na stare razine (ne)zaposlenosti još neko vrijeme potrajati. Na tome su tragu i posljednji podaci (u veljači) očekivanja o zapošljavanju po sektorima (objavljeni unutar ankete o poslovnim očekivanjima Europske Komisije), a koji ukazuju na poboljšanja očekivanja zapošljavanja u naredna tri mjeseca u manje pogođenim sektorima kao što su građevinarstvo i industrija, ali nažalost i nadalje potisnuta očekivanja zbog dužeg i sporijeg oporavka u uslužnom sektoru, na koji će najviše utjecati stupanj procijepljenosti domaćeg i stranog stanovništva, praćen ublažavanjem epidemioloških mjera te snažnijim oporavkom turističke aktivnosti tijekom ljetnih mjeseci, zaključuje se u analizi PBZ-a.