Biznis i politika
HBOR otvara kredite za preradu hrane uz otpis do 40 posto glavnice
27. listopada 2026.
Hrvoje Čuvalo
foto Pixsell
Prijave počinju 28. listopada, a prerađivačima mesa, žitarica, voća i povrća dostupno je ukupno 18,6 milijuna eura
Poduzetnici koji ulažu u klaonice te pogone za preradu žitarica, voća i povrća od 28. listopada mogu zatražiti HBOR-ove kredite od 200 tisuća do tri milijuna eura, uz mogućnost otpisa do 40 posto glavnice. Novi program „Krediti za preradu poljoprivrednih proizvoda“ namijenjen je mikro, malim i srednjim poduzetnicima, a za njegovu je provedbu osigurano ukupno 18,6 milijuna eura.
Najveći otpis neće biti dostupan svim korisnicima: njegov iznos ovisit će o povećanju preradbenih kapaciteta i podrijetlu sirovine, pri čemu se povoljnije tretiraju vlastita proizvodnja i kratki lanci opskrbe.
Instrument se provodi u okviru Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike RH za razdoblje 2023. – 2027., na temelju sporazuma koji su u lipnju potpisali HBOR, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Cilj je potaknuti ulaganja kojima se povećava dodana vrijednost domaće poljoprivredne proizvodnje.
Polovica kredita bez kamata
Krediti će se odobravati izravno preko HBOR-a, a sredstva Strateškog plana ZPP-a i HBOR-a sudjeluju u financiranju u jednakim omjerima. Na polovicu kredita financiranu sredstvima ZPP-a kamata iznosi nula posto, dok se za HBOR-ovu polovicu određuje fiksna stopa prema procjeni rizičnosti pojedinog kredita. To znači da cijeli kredit nije beskamatni.
HBOR u pravilu može financirati do 85 posto vrijednosti investicije. Rok otplate može biti do 20 godina, uključujući poček do tri godine, što poduzetnicima ostavlja dulje razdoblje za pokretanje proizvodnje i povrat ulaganja.
Obrada zahtjeva i rezervacija sredstava ne naplaćuju se. Tijekom provedbe programa korisnik i njegova povezana ili partnerska poduzeća mogu ugovoriti samo jedan kredit.
Za pogone i opremu, ali ne i obrtna sredstva
Program obuhvaća izgradnju, kupnju, rekonstrukciju i opremanje klaonica te pogona za preradu žitarica, voća i povrća. Moguća su i ulaganja u postojeće pogone, uz njihovu modernizaciju, proširenje kapaciteta ili ponovno pokretanje proizvodnje.
Prihvatljiva je i rabljena oprema, ali ne i financiranje obrtnih sredstava. Kupnja aktivnog pogona ne može se svesti na promjenu vlasnika bez dodatnog ulaganja. Među mogućim korisnicima su OPG-ovi, obrtnici, trgovačka društva, zadruge i proizvođačke organizacije koje ispunjavaju uvjete programa.
Kako ostvariti najveći otpis
Za postojeće kapacitete najveći rabat od 40 posto predviđen je uz povećanje kapaciteta veće od 15 posto i dokaz da je u prethodne dvije godine najmanje polovica sirovine dolazila iz vlastite proizvodnje ili iz kratkih lanaca opskrbe. Uz isti uvjet podrijetla sirovine, rast kapaciteta veći od pet do uključivo deset posto donosi desetpostotni otpis, a rast veći od deset do uključivo 15 posto otpis od 25 posto.
Bez tog uvjeta podrijetla sirovine, za iste raspone povećanja kapaciteta predviđeni su otpisi od pet, deset i 15 posto. Kratki lanci opskrbe podrazumijevaju nabavu bez posrednika unutar zračne udaljenosti do 100 kilometara od pogona.
Za prvo uspostavljanje kapaciteta moguć je otpis od 40 posto ako vlastita proizvodnja iz prethodne dvije godine zadovoljava propisani prag pokrića najmanje polovice projektiranog kapaciteta. Bez tog uvjeta predviđen je otpis od 15 posto. hbor.hr
Pritom mogućnost ostvarenja rabata nije samo dodatna pogodnost: projekti koji ne zadovoljavaju njegove minimalne kriterije nisu prihvatljivi za kreditiranje.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić poručio je da se programom želi potaknuti prerada lokalnih sirovina u proizvode veće dodane vrijednosti, skratiti lance opskrbe i ojačati otpornost prehrambene industrije. Prema njegovim riječima, Hrvatska je prva članica Europske unije koja je u okviru Strateškog plana ZPP-a uvela takav model zajmova s mogućnošću otpisa dijela glavnice.
– Mogućnost otpisa do 40 posto glavnice kredita predstavlja snažan dodatni poticaj ulaganjima u preradbene kapacitete. Vjerujemo da će upravo taj element programa omogućiti poduzetnicima bržu realizaciju investicija koje će pridonijeti modernizaciji proizvodnje, povećanju konkurentnosti i stvaranju veće dodane vrijednosti u domaćem prehrambeno-prerađivačkom sektoru – izjavio je predsjednik Uprave HBOR-a Hrvoje Čuvalo.
Novi program nakon kredita za digitalizaciju, zelenu tranziciju i obranu
Krediti za poljoprivrednu preradu nastavak su ovogodišnjeg širenja HBOR-ove ponude financiranja. Banka je u srpnju pokrenula tri nova programa za ulaganja u digitalnu i zelenu tranziciju te obranu i sigurnost.
Programi su uvedeni nakon donošenja novog Zakona o HBOR-u i lipanjske dokapitalizacije, kojom je temeljni kapital banke povećan za 980,7 milijuna eura, na 1,91 milijardu eura. Od tog povećanja 410 milijuna eura osigurano je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za financiranje novih kreditnih programa.
Namijenjeni su privatnim poduzetnicima svih veličina te subjektima javnog sektora koji obavljaju gospodarsku djelatnost. Financiraju ulaganja u dugotrajnu imovinu, uz mogućnost uključivanja obrtnih sredstava do 30 posto kredita. Rok otplate može dosegnuti 20 godina, uz poček do tri godine. Digitalni projekti financiraju se izravno i preko poslovnih banaka, a zelena tranzicija te obrana i sigurnost isključivo izravno preko HBOR-a.
Još u ožujku predstavljen je i program za energetsku učinkovitost poduzetnika, vrijedan ukupno 250 milijuna eura. U njemu se preko poslovnih banaka odobravaju krediti do tri milijuna eura, uz mogućnost otpisa do polovice glavnice nakon ispunjavanja propisanih kriterija.
Najnovijim instrumentom HBOR poticaje usmjerava na poljoprivredno-prehrambeni sektor, povezujući povoljnije financiranje s povećanjem preradbenih kapaciteta i oslanjanjem na vlastite sirovine i kratke lance opskrbe. Zahtjevi s pripadajućom dokumentacijom zaprimaju se od 28. listopada.
čitajte lider u digitalnom izdanju
vezani članci
