Trend nazvan ‘acllimators‘ pokrenuli su brendovi koji su uvjereni da mogu pomoći u borbi protiv klimatskih promjena, ali umjesto priče o dugoročnim rješenjima i njihovoj ‘velikoj‘ svrsi nude konkretna rješenja koja direktno i odmah pomažu potrošačima
Prošle su već tri godine otkako je mlada školarka Greta Thunberg štrajkala pred zgradom švedskog parlamenta i upozorila svjetsku javnost na klimatske promjene. Njezin usamljen poziv pretvorio se u globalni pokret protiv klimatskih promjena, a upozorenje 'Naša kuća gori!' počeli su izgovarati i drugi svjetski aktivisti, stručnjaci i organizacije koji upozoravaju da nije pet do 12 već 12 i 15 za konačno suočavanje s ozbiljnim klimatskim izazovima.
Taj apel su, izgleda, čuli i pokoji brendovi koji su se, prema listopadskom izvješću Trendwatchera, uključili u trend nazvan acclimators koji čine brendovi uvjereni da mogu pomoći u borbi protiv klimatskih promjena, ali umjesto priče o dugoročnim rješenjima i njihovoj 'velikoj' svrsi nude konkretna rješenja koja direktno i odmah pomažu potrošačima.
Tri ključna pokretača
Kako pišu trendwatcheri, tri su ključna pokretača tog trenda. Za početak, njega pokreće nimalo sjajna statistika o učestalosti dramatičnih vremenskih nepogoda. U posljednjih 50 godina broj vremenskih katastrofa povećao se za pet puta, a potrošači već ozbiljno razmišljaju o tome kako promijeniti svoj život ili (samo) svoj životni stil ne bi li takve klimatske promjene imale što manje posljedice. To ne znači da će ih biti moguće u potpunosti izbjeći, ali usvajanjem promjena mogu barem malo smanjiti osjećaj tjeskobe zbog potencijalnih i, nažalost, neizbježnih katastrofa u budućnosti.
Nakon statistike ili, bolje reći, pesimističnih procjena o utjecaju klime na svakodnevicu, taj osjećaj tjeskobe drugi je bitni pokretač trenda acclimators. Nedavne velike poplave u Njemačkoj i New Yorku, tornado u Češkoj i udari munja u Indiji promijenili su percepciju ljudi o klimatskim promjenama. Do tada negativne su se promjene događale negdje daleko, negdje drugdje, na nedostižnoj Antartici ili dalekoj Amazoni, ali sada napokon shvaćaju da su one tu, u susjedstvu i postaje ih nemoguće ignorirati. Suočavanje ili, bolje reći, otrežnjenje naglo poput nedavnoga češkog tornada, izaziva osjećaj tjeskobe, a to potvrđuju i istraživanja. Naime, kompanija The Lancer nedavno je izvijestila da čak 45 posto mladih u deset zemalja svijeta smatra da tjeskoba u vezi s klimatskim promjenama utječe na kvalitetu njihova svakodnevnog života.
I na kraju, kao treći pokretač trenda, navode vrlo jednostavnu poduzetničku ideju o zadovoljavanju potreba potrošača. Naime, posljednjih godina, riječi poput 'održivo', 'klimatski neutralno' ili 'regenerativno' postaju poželjne prilikom donošenja odluka o kupnji nekog proizvoda i usluge. Čak 57 posto potrošača, pokazalo je istraživanje, prestalo bi kupovati brend ako on negativno utječe na klimu ili ne posluje prema načelima održivosti. Budući da je potreba kupaca da umire svoju savjest i pridonesu borbi protiv klimatskih promjena sve veća, brendove biraju prema sve strožim kriterijima, traže potvrde zbog čega oni moraju podignuti letvicu i dokazati im da nude rješenja; rješenja koja su vidljiva – odmah.
Dobri primjeri
Kako bi inspirirali druge brendove i pomogli im da dobiju sliku o tome što su acclimators brendovi, trendwatcheri su naveli i nekoliko primjera učinkovite primjene trenda u praksi. Tako, primjerice, navode primjer brenda AutoNavi, u vlasništvu šoping-giganta Alibabe. U lipnju ove godine kinesku provinciju Henan zadesile su goleme poplave zbog kojih je evakuirano više od 100 tisuća ljudi. Kako bi pomogla ljudima, kompanija AutoNavi uvela je novu značajku u svojoj aplikaciji: jednim klikom na mapi korisnici su mogli označiti svoju lokaciju te zatražiti pomoć hitnih službi, ali i slati SOS poruke, dijeliti informacije o najbližim skloništima.
Švicarska organizacija Marinecultures.org se pak bavi održavanjem bioraznolikosti u svjetskim morima te neprekidno upozorava na negativan utjecaj klimatskih promjena na biljni i životinjski svijet. No, kada je rast temperature mora počeo ugrožavati bioraznolikost i u pitanje doveo preživljavanje stanovnika u selima na obali Zanzibara, odlučila je povući i neke konkretnije poteze. U organizaciji su, naime, zaključili da stanovnici ne mogu više ovisiti o 'berbi' morskih algi i ribarenju (broj riba dramatično se smanjio) te su ih odlučili educirati o tome kako uzgojiti klimatski otporne morske spužve. U lipnju ove godine organizacija je izjavila da je njihova misija završila te da se povlače iz 'dnevnog biznisa', dajući potpunu neovisnost 'morskim' farmerima, odnosno uzgajivačima spužvi, koje su postale njihov novi izvor prihoda.
Kako bi pomogla rashladiti uzavrele, urbane zone, bostonska organizacija Metropolitan Area Planning Council izdala je vodič za suradnju gradskih vlasti s umjetnicima i neprofitnim organizacijama. Council je tu naveo da se rast temperature u urbanim centrima može reducirati korištenjem specijalnih boja na naslikanim muralima ili pak izgradnjom natkrivenih autobusnih postaja. Organizacija čini sve ne bi li potaknula takve promjene, nudi alate i strategije te pod sloganom 'Cool With Art' spaja naizgled nespojivo: umjetnički rad s borbom protiv klimatskih promjena.
Bez 'velikih strategija'
Kako bi smanjio osjećaj tjeskobe zabrinutim Zemljanima, plant-based brend Silk je na Dan zemlje u travnju ove godine lansirao seriju 45-minutnih 'ekosesija'. Cilj te edukativne kampanje je climate worriers (one koji se brinu zbog klime) pretvoriti u climate warriors (oni koji se bore protiv klimatskih promjena) i to tako što ih uči na koji konkretan način mogu pomoći životu na planetu. Sličnu stvar napravila je Ikea sa svojom kampanjom 'Fortune Favors the Frugal'. U toj kampanji Ikea objašnjava kako njezini proizvodi mogu pomoći kupcima u ostvarenju želje za što održivijim životom te im tako ublažiti 'klimatsku anksioznost'. I na kraju, trendwatcheri navode online igricu lansiranu u srpnju ove godine znakovita imena 'Survive the Century' (engl. preživjeti stoljeće). Igrica je kreirana na Sveučilištu Maryland i na vrlo zanimljiv način educira igrače o tome kakve posljedice imaju njihove svakodnevne odluke. Igrači, naime, ulaze u ulogu čelnih ljudi globalne medijske organizacije, biraju priče koje treba objaviti i onda prate na koji način na svijet utječu njihove odluke.
Ako je suditi prema listopadskom izvješću Trendwatchinga, nije nikakva posebna znanost postati acclimators brend. Zapravo, umjesto dumanja o 'velikim' strategijama, dovoljno je napraviti i jednu, naizgled malu stvar. Na kraju, bitka protiv klimatskih promjena i jest sazdana od mnogo malih koraka koji će, udruženi, napraviti veliku razliku.