Piše: Antonio Zrilić, Logiko
Već dvadeset godina aktivno pomažem kompanijama u pitanjima lanca opskrbe i jedno od neizbježnih je kako optimalno upravljati zalihama. Jednom me jedan francuski student pitao jesu li zalihe stvarno takav big deal da se toliko priča (i uči) o njima? Odgovor je bio:
– Da, naravno da su zalihe big deal jer se u njima nalazi veliki dio vrijednosti kompanije, kao i većina zamrznute gotovine. Stalni su pokušaji da se zalihe što prije pretvore u gotovinu, da se ciklusi pretvaranja skrate, odnosno da se broj obrtaja zaliha u gotovinu poveća.
Bez obzira na veličinu, tvrtke moraju učinkovito upravljati svojim zalihama. To uključuje niz procesa za naručivanje, pohranu, praćenje i ponovno naručivanje proizvoda na troškovno učinkovit i konkurentan način. Zvuči upravo onako složeno kako i jest, posebno kada su dobavni lanci sve kompleksniji i kompanija se mora oslanjati na razne poslovne partnere da obave svoj dio posla kako treba. Izazovi upravljanja zalihama nisu ništa novo za tvrtke (bave se time intenzivno posljednjih 50 godina), ali postali su vruća tema unazad nekoliko godina, nakon što je pandemija karikirala mnoge neefikasnosti u opskrbnom lancu i nakon što smo iskusili start-stop ekonomiju u najekstremnijem obliku. Dok se stvari ipak poboljšavaju, nisu nužno i riješene.
Budući da se mnoge tvrtke bore s upravljanjem zalihama i izazovima opskrbnog lanca, ta pitanja privukla su veliku pozornost unazad nekoliko godina. I, srećom, pojavilo se mnogo rješenja. Evo nekih od vodećih trendova upravljanja zalihama 2024. godine koji pomažu tvrtkama smanjiti troškove, postati učinkovitije i poboljšati iskustvo kupaca.
1. Sustavi upravljanja zalihama u oblaku
Većina današnjih skladišta prestala se oslanjati na moćne lokalne poslužitelje za pohranu i obradu podataka o zalihama i drugim podacima (koji vrte ERP, BI i slične sustave). Umjesto toga, trend se više okrenuo sustavima upravljanja zalihama u oblaku, kojima se može pristupiti s bilo kojeg bežičnog uređaja i ažurirati ih u stvarnom vremenu. Sustav upravljanja zalihama može ažurirati najnovije podatke, a svi koji pristupaju sustavu mogu odmah vidjeti te podatke u realnom vremenu.
2. Umjetna inteligencija i strojno učenje
Umjetna inteligencija i strojno učenje inovacije su koje se sada primjenjuju u mnogim industrijama. Iako prevladava korištenje umjetne inteligencije u obliku velikih jezičnih modela, te tehnologije mogu pomoći tvrtkama identificirati i iskoristiti tržišne trendove, optimirati procese upravljanja zalihama i minimizirati nepotrebne pogreške.
3. IoT (internet stvari)
Iako je RFID tehnologija u primjeni već više od dvadeset godina, izgleda da do punog izražaja dolazi tek u kombinaciji s IoT tehnologijom, koja je u srcu industrije 5.0. Umjesto da zaposlenici ručno čitaju informacije o proizvodima ili skeniraju pojedinačne barkodove, tvrtke prelaze na korištenje IoT senzora za upravljanje zalihama i izvršavanje narudžbi. Ti senzori mogu očitavati RFID oznake zaliha u stvarnom vremenu i obrađivati kretanje proizvoda kroz skladište. Tvrtka može stvoriti automatizirane ‘okidače‘ za ponovno naručivanje kako bi se spriječili problemi s nestašicom zaliha.
4. Automatizacija i robotika
Distributivni centri i skladišta doživljavaju revoluciju s implementacijom automatizacije i robotike. Ta tehnološka rješenja omogućuju tvrtkama pojednostavnjivanje svih aspekata procesa upravljanja zalihama i ispunjavanja narudžbi. Korištenjem rješenja poput automatiziranih razvrstača i dronova mogu se smanjiti pogreške, smanjiti utjecaj nedostatka radnika i poboljšati ukupna učinkovitost.
5. Prediktivna analitika
Moć prediktivne analitike preoblikuje upravljanje zalihama u svim industrijama. Zahvaljujući ogromnoj količini dostupnih podataka (Big Data), tvrtke iskorištavaju moć naprednih algoritama za predviđanje potencijalnih scenarija, prekida u opskrbnom lancu i predviđanje buduće potražnje. To pomaže tvrtkama da se brzo prilagode stvarima poput prirodnih katastrofa, sezonalnosti i novih potrošačkih trendova.
6. Tehnologija blockchaina za transparentnost
Blockchain je općenito pogrešno shvaćena tehnologija jer se poistovjećuje s bitcoinom. To nije isto. To je decentralizirana distribuirana glavna knjiga, koja omogućuje tvrtkama pohranu svakog pokreta i transakcije unutar opskrbnog lanca, stvarajući transparentan zapis koji smanjuje rizik. Sve više tvrtki, posebno u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji usvaja blockchain kao sredstvo transparentnosti u opskrbnom lancu i poboljšanja povjerenja potrošača.
7. Upravljanje zalihama preko više kanala
Trend koji dobiva zamah, posebno nakon pandemije, upravljanje je zalihama preko više kanala. To uključuje tvrtke koje upravljaju zalihama preko različitih kanala, poput udaljenog skladišta i lokalnih trgovina. Ta strategija omogućuje kupcima da kupuju proizvode online i podižu ih u trgovini (buy online pick in the store – BOPIS) ili da pošiljke jednostavno stižu iz blizine kako bi stigle brže.
8. 3D ispis na zahtjev
Umjesto naručivanja svake potrebne stavke za zalihe, neke se tvrtke koriste tehnologijom 3D ispisa za proizvodnju dijelova i proizvoda u kući. Na primjer, 3D pisači mogu proizvoditi jednostavne dijelove, poput brtvi ili oplata, na zahtjev. To je posebno korisno za (ne)držanje zaliha rezervnih dijelova. Na primjer, umjesto da se na zalihi drži bezbroj rezervnih dijelova za koje ne znamo hoće li i kada biti potrebni, može ih se 3D ispisati prema potrebi. U budućnosti se 3D ispis također može upotrijebiti za personalizaciju proizvoda na razini skladišta.
9. Zalihe pod upravljanjem dobavljača (VMI)
Još jedan trend u upravljanju zalihama je prepuštanje kontrole dobavljačima. Konkretno, dobavljačko upravljanje zalihama (VMI) odnosi se na zauzimanje partnerskog pristupa vašem procesu upravljanja zalihama. Umjesto da na zalihama držite sve zalihe, vaši dobavljači će preuzeti aktivniju ulogu u praćenju i nadopunjavanju vaših proizvoda koristeći se vašim podacima i dijeleći svoje podatke s vašom tvrtkom.
10. Povratna logistika
Mnoge tvrtke ne uzimaju u obzir da proces povrata utječe na njihovo upravljanje zalihama. Trend potrošačkog masovnoga korištenja povrata započeli su veliki maloprodajni igrači kao što su Zapos, Amazon, Asos isl. Međutim, praksa je pokazala da je taj trend neodrživ ekološki, a i troškovno. Aktivniji pristup povratnoj logistici može ne samo smanjiti troškove, već i smanjiti logističku kompleksnost, poboljšati zadovoljstvo kupaca i umanjiti negativan utjecaj vašeg poslovanja na okoliš. Manje povrata također vodi u pojednostavnjen proces upravljanja zalihama, a to opet smanjuje mogućnosti za pogreške.
Transformacija upravljanja zalihama u punom je zamahu, a tvrtke koje usvoje te nove trendove bit će u najboljoj poziciji za povećanje operativne učinkovitosti, smanjenje troškova i pružanje vrhunskog iskustva kupcima. Dok napredne tehnologije poput AI-ja, IoT-a i blockchaina omogućuju transparentnost i predvidljivost bez presedana, ključni faktor ostaju sposobni zaposlenici koji mogu upotrijebiti te nove alate.
Ulaganje u obuku i razvoj radne snage koja može upravljati složenim sustavima upravljanja zalihama novog doba bit će presudno. Tvrtke također moraju biti spremne na neprekidnu prilagodbu u očekivanju novih poremećaja, trendova i očekivanja kupaca. Oni koji uspiju usvojiti mentalitet kontinuiranog poboljšavanja i inovacija u procesu upravljanja zalihama, bit će najbolje pozicionirani za dugoročan uspjeh.
Na kraju, budući trendovi upravljanja zalihama pružaju veću razinu operativne inteligencije koja je potrebna da bi se zadovoljile sofisticirane potrebe modernog poslovanja. Usvajanjem tehnologija i procesa poput onih navedenih u ovom članku tvrtke mogu transformirati svoje zalihe iz tradicionalno statičnog troška poslovanja u stratešku imovinu za kreiranje vrijednosti i konkurentske prednosti na tržištu.