Nakon poplave svih mogućih testova koji nam prema DNK otkrivaju podrijetlo, na koje smo sastojke osjetljivi, što nam organizam čini ranjivim, eksplodirale su brojne poduzetničke priče koje sugeriraju da je samo pomoć nekog programa/aplikacije i uzorka sline/kose dovoljna da se donesu presudne odluke o vlastitom životu. Ima, navodno, i fatalnih
Kontroverznu aplikaciju za upoznavanje i međusobno povezivanje korisnika kojima su od romantične predodžbe o srodnosti duša, sklonosti, interesa, crta lica, proporcija, bankovnog računa ili društvenog statusa potencijalnog partnera važnije informacije o njegovu ili njezinu genskom materijalu razvija genetičar George Church sa Sveučilišta Harvard.
Ambiciozni istraživač, za kojeg se izvan znanstvenih krugova pročulo zahvaljujući provokativnim projektima poput pokušaja uskrsnuća mamuta ili stvaranja ljudskih stanica otpornih na sve vrste virusa, aplikaciju razvija s idejom sprječavanja širenja urođenih nasljednih genskih bolesti.
Tehnološko pomagalo za spajanje odnosno genetičko podudaranje usamljenih srca funkcioniralo bi na načelu usporedbe DNK potencijalnih partnera. Cilj bi bio onemogućiti da se dvoje ljudi koji traže partnere putem servisa za spojeve, a dijele gensku mutaciju koja uzrokuje cističnu fibrozu, Tay-Sachsovu ili neku drugu nasljednu bolest, ikad upoznaju. Uspoređujući DNK korisnika s genskim kodom potencijalnih partnera i pregledavajući podudaranja koja bi mogla rezultirati rođenjem djeteta s nasljednom bolešću, aplikacija bi korisniku na izbor ponudila samo one s kojima je genski kompatibilan.
Zastrašujuća eugenika
Na to zakidanje slobode nositelja recesivnih gena odgovornih za genske bolesti da se upozna s istom takvom nositeljicom i eventualno dobije s njom potomstvo kritičari su se odmah namrštili prepoznajući u aplikaciji koja još ne postoji naznake eugenike. Smatraju da je aplikacija nazvana Digid8, prema internetskom slengu za spoj – D8, zastrašujući tehnološki alat koji bi mogao marginalizirati određene skupine ljudi s recesivnim genima za određene nasljedne bolesti, kao što su isključivanjem određenih genetičkih grupa, uči nas učiteljica života, činile neke druge osporavane prakse poboljšanja kvalitete ljudskoga roda.
Nije genetičar s Harvarda jedini koji je prepoznao potencijal algoritamskog spajanja genski podudarnih partnera, premda je njegova inicijativa zbog same ideje s naznakama eugenike, ali i harvardskog mu statusa i prijašnjih kontroverznih radova, najzvučnije odjeknula. Otkako su u minulom desetljeću stasala poduzeća za genetička testiranja potrošača kao što 23andMe, MyHeritage, Vitagene, AncestryDNA i LivingDNA, tržište procvjetalo i kućni DNK testovi postali ozbiljan biznis, bujaju poduzetničke inicijative koje nastoje unovčiti sve veću dostupnost informacija o genskom materijalu. Prostor im je otvorilo pojednostavnjivanje i pojeftinjenje DNK testiranja za utvrđivanje genskog podrijetla i sklonosti obolijevanju od pojedinih bolesti.
Njušenje feromona
Jedna od tih poduzetničkih priča koje sugeriraju da važne životne odluke valja donositi s pomoću aplikacija odnosno računalnih programa priča je o aplikaciji Pheramor. Genetičarka Brittany Barreto s adresom u teksaškom Houstonu sa svojim je timom razvila i na tržište plasirala aplikaciju za spajanje seksualno kompatibilnih partnera na temelju izolacije gena povezanih s feromonima, organskim spojevima za koje se vjeruje da svojim mirisom potiču seksualnu privlačnost.
Sve što korisnik ili korisnica trebaju učiniti kako bi aplikacija za njih 'nanjušila' feromone onog pravog ili prave jest pretplatiti se i mjesečno uplaćivati desetak američkih dolara za korištenje i dodatnih dvadeset za paketić s priborom za uzimanje brisa sline te poslati uzorak Pheramoru.
Na sličnim su temeljnim postavkama izvedenima iz poznatog eksperimenta znojnih majica još prije deset godina kada su DNK testovi bili prilično skupi i teže dostupni uslugu pronalaska genski kompatibilnih partnera nudile američke kompanije ScientificMatch i GenePartner.
Više od medicinskih činjenica
Komercijalizaciji genetike, posebno u tržišnoj situaciji bez nadzora stručnih tijela i postojanja regulative, dio struke nije sklon, među njima i Dragan Primorac, predsjednik Hrvatskog društva za humanu genetiku koje inzistira na tome da genetsko savjetovanje mogu provoditi odnosno interpretirati genetske informacije isključivo za to posebno obučene osobe.ž
– Ponašanje određenog gena ili više gena ne ovisi isključivo o DNK sekvenciji gena, već može biti uvjetovano tzv. epigenetičkim faktorima ili čimbenicima iz okoliša. Osim toga, ne smije se zaboraviti da svaka osoba može pokazati osjetljivost za neku bolest koja ovisi o kombinaciji ne jednog, nego niza gena. Iz svega navedenog potpuno je jasno da bez subspecijalista medicinske genetike ili iznimno educiranih liječnika nitko ne može provoditi interpretaciju genetskih rezultata jer genetička informacija ne donosi samo medicinske činjenice. Njezine su osobitosti u tome da je vrlo osobna, važna za pojedinca, ali i za cijelu obitelj. Trajna je i diskriminacijska, a može imati i vrijednost kao prognostički faktor u nastanku bolesti, što bitno predodređuje ljudsku sudbinu – rekao nam je Dragan Primorac.
Uočavanje predispozicija
Sirenskom DNK zovu mnogima je, međutim, teško odoljeti, posebno uz poplavu aplikacija i programa poput DNK plana dijete što ga je razvila tvrtka Digital Wellness osnivača Scotta Penna i aplikacija i programa koji se na temelju uzoraka gena svojih korisnika brinu o mnogim aspektima njihova života, od unosa namirnica i vježbanja do zdravlja i ljepote.
Niz aplikacija koje uzimaju u obzir rezultate analize gena i nude prilagođena rješenja korisnicima, DNK testove trenutačno na sniženju od sedamdeset posto, pa čak i majice s natpisima i slikama na temu gena u ponudi ima Sequencing, tvrtka iza koje stoji američki genetičar Brandon Colby, a među jačim igračima u sektoru je i Helix suosnivača Jamesa Lua i Justina Kaoa.
Priliku u sektoru planiranja prehrane s pomoću DNK analiza vidio je i prehrambeni div Nestlé koji je u sklopu eksperimentalnog programa u Japanu DNK testiranju podvrgnuo stotinjak tisuća ljudi kako bi uočio predispozicije za razvoj dijabetesa ili povišenog kolesterola i ponudio im specijalizirani plan prehrane sa svojim zdravijim dodacima.
Uslugu prema genotipu personaliziranog programa mršavljenja koji su kreirali stručnjaci nudi i Body Creator, domaći lanac centara za brigu o tijelu osnivačice Ljiljane Kukec. U suradnji s prvim privatnim analitičkim DNK laboratorijem u regiji, onim domaće tvrtke Genos, nude GENPerform DNK analizu kojom zainteresirani mogu, uz ostalo, saznati nose li u sebi genske varijante povezane s pretilosti, intolerancijom na laktozu ili metabolizmom ugljikohidrata.
– Analizom gena moguće je otkriti postoji li predispozicija za razvoj neke bolesti, koja vam prehrana odgovara te na koji biste način trebali vježbati. Poznavanje vlastitih gena može pomoći u prevenciji bolesti, određivanju stila života, krojenju jelovnika, boljem poznavanju vlastitog tijela i donošenju nekih važnih životnih odluka. Nakon GENPerform DNK analize nema više 'tapkanja u mraku' kad su vaše zdravlje i vitkost u pitanju. Svatko tko drži do sebe i brine se o svom izgledu i zdravlju jednostavno mora napraviti ovu analizu! Onda nećete više lutati od dijete do dijete, već ćete točno znati na što obratiti pozornost da na najučinkovitiji način postignete svoje optimalne rezultate – reklamiraju u Body Creatoru uslugu personalizirane DNK analize koja u paketu sa stručnim mišljenjem nutricionista i fiziologa iznosi 2000 kuna, objašnjavajući da se i razvoj genski predodređenih bolesti može prevenirati prehranom zdravim namirnicama i tjelovježbom odnosno usklađivanjem životnih navika s genetikom.
Traženije usluge
Genetički testovi vezani uz predispozicije za određena zdravstvena stanja kao što su DNK testovi faktora koagulacije, intolerancije laktoze i neinvazivni prenatalni test probira za najčešće sindrome među traženijim su uslugama koje pruža Genosov laboratorij. Govori nam to njegova voditeljica Vedrana Škaro i upozorava da na tržištu postoje mnogi DNK testovi koje nisu odobrile mjerodavne institucije niti su odgovarajuće validirani te da zbog manjka regulative testiranja možda provode i laboratoriji koji ne udovoljavaju uvjetima struke.
– S obzirom na široku primjenu DNK testiranja i još dosta nepoznanica vezanih uz interpretaciju rezultata, zakoni u vezi s tim trebali bi postojati, a u njihovom donošenju trebali bi sudjelovati eksperti iz svih relevantnih područja. Ne treba zaboraviti da se zabrana kućnih DNK testiranja teško može provoditi dok god takve zabrane nisu globalne i dok ne postoje jasne regulative o tome tko i gdje uopće može provoditi DNK analize – kaže Škaro.
A koliko genetika zapravo ima utjecaja s rizikom razvoja određenih bolesti i u kojoj je mjeri opravdano temeljiti prehranu prema genima koje nosimo? Prema najnovijim istraživanjima, veze postoje, ali nisu baš stabilne. Lani objavljena studija znanstvenika s kanadskog Sveučilišta Alberta pokazala je, primjerice, da za razvoj većine bolesti, uključujući karcinome, dijabetes i Alzheimerovu bolest, geni pridonose od pet do deset posto.
Također lanjsko istraživanje koje je na tisuću sudionika proveo međunarodni tim predvođen Timom Spectorom, profesorom genetske epidemiologije s londonskoga King's Collegea, utvrdilo je, pak, da različiti ljudi različito reagiraju na unos hrane, pa čak i genetski identični jednojajčani blizanci.