Uz bok privatnim kompanijama koje pokušavaju otkriti lijek protiv koronavirusa u tu su utrku krenuli i milijuni istraživača i entuzijasta koji u projektima otvorenoga koda pokušavaju izliječiti čovječanstvo i omogućiti mu razvoj neslućenih razmjera. Malotko još među njima mari za osobna postignuća. Besplatno se dijele recepti za dezinficijense, nacrti za maske, pa i izradu jeftinih respiratora
Programeri svijeta ujedinjuju se u open-source projektima za spas čovječanstva. Otvorenim kodovima pokušavaju doskočiti problemima današnjice i pronaći najučinkovitije načine da daju obol u pronalasku lijeka za koronavirus, dijele nacrte koji pomažu u proizvodnji jeftinih respiratora, ali i ulažu zajednički napor u to da tehnologiju dignu na novu razinu. Vode ih altruistički motivi i svijest da globalna zdravstvena kriza svakako nije doba kad se prisvajaju osobna postignuća, ona vrijede samo ako se dijele.
Razmjena znanja i otkrića
Prva je na vratima te spoznaje inače vrlo samozatajna farmaceutska industrija s maćehinskim stajalištem prema otvorenome kodu, no, ipak, vremena mijenjaju običaje. Farmaceutski gigant Pfizer i njegov izvršni direktor Albert Bourla pozivaju sve kompanije iz sektora da udruže snage u borbi protiv pandemije.
– O virusu malo znamo. Mnogi rade na razvoju staničnog i serološkog testiranja virusa i modela za testiranje potencijalnih terapija i cjepiva. Pfizer će na open-source platformi rezultate svojih napora i ključna otkrića na kojima radi učiniti dostupnima širokoj znanstvenoj zajednici i podijeliti svoja saznanja s drugim komapanijama u stvarnom vremenu kako bismo što brže unaprijedili lijekove i cjepiva za pacijente – rekao je Bourla.
Biofarmaceutska kuća AbbVie napravila je još veći presedan u farmaceutskoj industriji. Nije najavila transparentnost svojih postupaka, već se odrekla patenta za Kaletru, terapijski lijek za HIV čije se djelovanje na aktualni virus testira, i tako omogućila drugima da dotjeruju njezina rješenja.
Potraga za novim lijekom nije rezervirana samo za liječnike. Gejmifikacijom taj ozbiljni problem mogu rješavati i obični ljudi. Znanstvenici i istraživači osmislili su igru 'FoldIt' u kojoj igrači spajaju proteine kako bi riješili praktične probleme. Budući da znanstvenicima trebaju saznanja kako se pojedini proteini spajaju, otkrića koja im donose igrači iskorištavaju se za dizajniranje novih proteina za borbu protiv bolesti, uključujući i COVID-19.
Odličan je otvoreni kôd i Coronavirus Tech Handbook, mjesto na kojem surađuju programeri, građanske organizacije, institucije, istraživači i stručnjaci svih vrsta kako bi osmislili načine za suzbijanje koronavirusa.
Program otvorenoga koda Nextstrain također je vrlo koristan u trenutačnim uvjetima. On u stvarnom vremenu prati evoluciju patogena virusa kao što je COVID-19. Nekad je pratio ebolu, a sada na temelju genetičkih podataka o koronavirusu koje je dobio od Globalne inicijative za dijeljenje svih podataka o zarazi (GISAID) prati geografsko širenje virusa i daje mnogo zanimljivih uvida u situaciju. Istraživači su tako otkrili da se virus počeo širiti američkim gradom Seattleom već od 20. siječnja, kad se još vjerovalo da se zaraza prenosi isključivo izravnim kontaktom s ljudima iz Wuhana.
Bolnicama je u pomoć priskočio open-source projekt CHIME (COVID-19 Hospital Impact Model for Epidemics) koji se koristi SIR-om, epidemiološkim modelom za računanje očekivanog broja oboljelih u određenom razdoblju, i tako bolnicama omogućuje planiranje kapaciteta kreveta, osoblja, medicinske opreme.
Jedna je od značajki alata da predodređuje razdoblje u kojem će se broj oboljelih udvostručiti. Trenutačno u SAD-u imaju pravi tsunami novooboljelih i prema CHIME-ovu modelu svi bolnički kreveti mogli bi biti popunjeni do 10. svibnja.
Predikcija daje organizacijskom timu za suzbijanje krize dovoljno vremena da pripremi dodatne prostore za hospitalizaciju pacijenata. Alat je razvio tim za prediktivnu medicinu na Sveučilištu Pennsylvania i dao ga na upotrebu svima.
Tristo puta jeftiniji
U ozbiljno pogođenim zemljama osim kreveta važni su i respiratori, koji najtežim slučajevima znače preživljavanje. Ekipa iz Massachusetts Institute of Technologyja (MIT) radi na open-source projektu respiratora koji će biti objavljen i besplatan tako da se može kopirati i jeftino proizvoditi diljem svijeta. Kad kažemo jeftino, doista mislimo jeftino.
Cijene respiratora dosežu i 30.000 dolara, a dijelovi za model na kojem se radi ne prelaze stotinu dolara. Povoljnu alternativu razvija tim volontera sastavljen od liječnika, inženjera, računalnih znanstvenika i mnogih drugih MIT-ovih zaposlenika. Nastoje sakriti svoja imena od javnosti jer se već i sada guše u pozivima i povlačenju za rukav od onih koji znaju njihov identitet.
Svi žele čuti novosti i biti upućeni u razvoj, ali ne razumiju da im takvim ponašanjem oduzimaju dragocjeno vrijeme za rad. Prozvali su se MIT E-Vent (od emergency ventilator) i od sredine ožujka ubrzno razvijaju siguran uređaj po uzoru na projekt koji je prije deset godina proveden na tome prestižnom privatnom sveučilištu.
Ne sluteći koliko će u budućnosti njihov rad biti važan, studenti su u konzultacijama s lokalnim liječnicima projektirali jednostavan respirator i objavili članak s objašnjenjima te detaljnim nacrtom i testiranjima.
Na tome je stalo. Sada, pod prijetnjom zdravstvene opasnosti, novi tim u vrlo brzom ritmu ponovno radi na projektu. U prvi mah činilo se da je napraviti respirator dječja igra, ali bilo je potrebno dosta preinaka. Nova je verzija proizvedena i čeka testiranja. Kako projekt napreduje, tako se ažuriraju i informacije za javnost.
Oprez s kućnom radinosti
Međutim, tim je zabrinut. Napraviti respirator nije klasičan projekt 'napravi sam' pa neiskusni kreativci koji pokušaju sami proizvesti takav sustav bez potrebnoga kliničkog znanja i stručnosti za rad s hardverom koji mora biti napravljen tako da funkcionira danima (respirator u dva tjedna napravi oko milijun ciklusa upuhivanja zraka) pred sobom imaju poprilično nezahvalan zadatak.
Dobre namjere tu se mogu pretvoriti u noćnu moru. Stoga uređaji za održavanje na životu moraju biti napravljeni prema kriterijima Agencije za hranu i lijekove (FDA), proći test ispravnosti i upotrebljavati se samo pod liječničkim nadzorom. MIT E-Vent čeka povratnu informaciju za svoje respiratore od Agencije za hranu i lijekove.
Nesavršen postupak i razumljiva zabrinutost zbog ispravnosti respiratora proizvedenih u kućnoj radinosti ne sprječavaju ljude da se bore protiv nestašice tih uređaja koji su pitanje života ili smrti. Osnovane su i razne grupe na Facebooku, poput one EndCoronavirus u kojoj se okupljaju volonteri spremni pokušati proizvesti respiratore na temelju informacija dostupnih na open-source platformama. Entuzijasti okupljeni na internetskoj stranici Hackaday pozvali su cijelu zajednicu otvorenoga koda da se uključi u izradu nacrta za respiratore, a njemačka savezna vlada organizirala je hackaton #WirvsVirus (We against the virus) na kojem je više od 42.000 ljudi tražilo rješenja za problem respiratora.
Dok se na proizvodnji njihovih respiratora tek treba poraditi, nekima je to donekle uspjelo. Kad su talijanski medicinari iz bolnice u Brescii, očajni što moraju birati tko preživljava, a tko umire, kriknuli u javnu sferu da im nedostaje mnogo dijelova za postojeće respiratore, izvršni direktor tvrtke specijalizirane za 3D ispis Isinnova Cristian Fracassi nije to gledao sjedeći prekriženih ruku. Budući da je koronavirus zaustavio dobavne lance i proizvođači nisu mogli dostaviti potrebne ventile za svoje uređaje (iako je bilo respiratora na raspolaganju, nisu bili iskoristivi), Fracassi je upalio svoje pisače i izradio ih.
Trebalo mu je tri sata da napravi prototip, a kad se proizvodnja zahuktala, zatražio je pomoć i od druge lokalne tvrtke. Zajedno su danonoćno besplatno ispisivali dijelove koji spašavaju živote. S obzirom na to da tu nije bilo otvorenoga koda ni u primisli, Talijan je umjesto dubokog naklona dobio prijetnje proizvođača da će ga tužiti zbog nepoštovanja proizvođačkih prava. Nisu svi shvatili koliko je otvoreni kôd bitan, ali možda hoće.
U mirnodopskim uvjetima programeri i svi ostali računalni fanatici entuzijastično volonterski rade na razvoju kognitivnih oblaka, umjetne inteligencije, interneta stvari, kvantnih računala i ostalih tehnološki turbonaprednih projekata. Tehnologije za prepoznavanje glasa i lica tako se svakodnevno usavršavaju, pametno mjerenje postaje još učinkovitije, a programi za kvantna računala mnogostruki.
Valja napomenuti da se otvorenim kodom ne unaprjeđuju samo nove funkcionalnosti digitalnog svijeta. Jedan od open-source projekata kojim se gotovo svi koristimo jest VLC media player, on otvara gotovo sve formate audio- i videodatoteka upravo zato što se njegov kôd neprestano ažurira.
Svi profitiraju
Zašto se koristiti otvorenim kodom? U uvjetima pandemije suradnja i združena pamet najbrži su put do željenih rezultata, ali otvaranje je itekako poželjno i kad nema prijetnje od širenja zaraze, osobito za tvrtke koje planiraju dugo opstati na tržištu.
Tehnološka direktorica u Intuitu Marianna Tessel predlaže svim tehnološkim tvrtkama da razmisle o otvaranju svog softvera. Tako, objašnjava, profitiraju i programeri jer uče na primjeru, ali i one jer za oslonac dobivaju veliku zajednicu programera koja može dodatno unaprijediti kôd i poboljšanjem softvera omogućiti im da ostanu relevantne. To je također izvrsna prilika za novačenje talentiranoga i brzo produktivnoga kadra.