Podatkovni centri i AI sustavi postaju glavni potrošači električne energije, s velikim ekološkim i infrastrukturnim posljedicama
Podatkovni centri postali su ključni potrošači električne energije širom svijeta, a njihov rast potaknut je naglim širenjem računalstva u oblaku, umjetne inteligencije i sve veće potrebe za brzom obradom podataka.
Prema procjenama Electric Power Research Institute (EPRI), podatkovni centri su 2023. godine trošili oko 4 posto ukupne električne energije u SAD-u, dok bi do 2030. godine ta brojka mogla stići i od 9,1 posto, ovisno o dinamici rasta industrije.
Posebno se ističe Američka država Virginia, koja je postala globalno središte podatkovnih centara, s gotovo 300 velikih objekata koncentriranih u okruzima Loudoun, Fairfax i Prince William. Amazon procjenjuje da kroz ovu državu prolazi oko 70 posto globalnog internetskog prometa, zbog čega se područje naziva ‘Data Center Alley‘.
Ništa bolje u EU
U Europi situacija nije ništa drugačija – očekuje se da će potrošnja električne energije podatkovnih centara u Europskoj uniji do 2026. godine dosegnuti gotovo 150 TWh (teravat-sati), prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA). U Irskoj, gdje su podatkovni centri već 2022. činili 17 posto ukupne potrošnje električne energije, predviđa se da će ta brojka narasti na čak 32 posto do 2026. godine. Sličan trend očekuje se i u Danskoj, gdje će podatkovni centri do 2026. trošiti gotovo 20 posto ukupne električne energije u zemlji.
Trenutno u svijetu postoji više od 8.000 podatkovnih centara, od čega se oko 16 posto nalazi u Europi a većina ih je koncentrirana u financijskim središtima poput Frankfurta, Londona, Amsterdama, Pariza i Dublina. U Danskoj se recimo nalaze 34 podatkovna centra, od kojih je polovica smještena u Kopenhagenu. Kao i u Irskoj, predviđa se da će ukupna potrošnja električne energije u Danskoj rasti zbog širenja podatkovnih centara, koji bi mogli trošiti 6 TWh do 2026., što bi činilo gotovo 20 posto nacionalne potrošnje električne energije.
U međuvremenu, podatkovni centri u nordijskim zemljama – Švedskoj, Norveškoj i Finskoj – imaju koristi od nižih troškova električne energije zahvaljujući hladnijoj klimi, što smanjuje potrebu za hlađenjem infrastrukture. Najveći igrač među nordijskim zemljama je Švedska, s 60 podatkovnih centara, od kojih se polovica nalazi u Stockholmu.
AI povećava pritisak
Uz rast podatkovnih centara, tehnologije temeljene na umjetnoj inteligenciji, poput AI chatbotova, dodatno povećavaju potrošnju električne energije. AI sustavi zahtijevaju ogromne računalne resurse, ne samo tijekom faze treniranja modela već i prilikom svakodnevne obrade korisničkih upita.
Prema istraživanju EPRI-ja, jedna upotreba ChatGPT-a troši oko 2,9 Wh (vat-sat) električne energije, što je deset puta više nego obična Google pretraga, koja u prosjeku troši 0,3 Wh.
Ako uzmemo u obzir da Google svakodnevno obrađuje oko 9 milijardi pretraga, ekvivalentno povećanje upotrebe AI chatbotova moglo bi značiti dodatnih gotovo 10 TWh potrošnje električne energije godišnje.
Uz to, globalni tehnološki divovi već osjećaju posljedice rasta podatkovnih centara. Microsoft je objavio da su mu emisije CO₂ od 2020. godine porasle za gotovo 30 posto, upravo zbog širenja podatkovnih centara dok je Google izvijestio da su njegove globalne emisije stakleničkih plinova u 2023. godini bile 50 posto veće nego 2019. godine, ponajviše zbog povećane energetske potrošnje u podatkovnim centrima.
Neodrživo ili održivo
Iako AI sustavi obećavaju značajne ekonomske i tehnološke prednosti, njihova rastuća potrošnja električne energije postavlja ozbiljna pitanja o održivosti. Dok se mnoge tvrtke okreću obnovljivim izvorima energije kako bi smanjile ekološki otisak, ubrzani rast podatkovnih centara i umjetne inteligencije mogao bi nadmašiti kapacitete postojećih elektroenergetskih mreža. S obzirom na trenutne trendove, ključno pitanje za budućnost bit će kako uravnotežiti rast AI industrije i podatkovnih centara s globalnim energetskim resursima ali i klimatskim ciljevima.