Biznis i politika
HUP upozorava: Proračun za 2027. mogao bi probiti ključnu granicu
20. studenoga 2026.
foto Shutterstock
Rashodi zdravstva podcijenjeni su, dug za lijekove premašio je 800 milijuna eura, a masa plaća u javnom sektoru udvostručila se od 2021.
Hrvatskoj u 2027. prijeti sve veći pritisak na javne financije, a nastavak rasta državne potrošnje mogao bi dovesti do prekoračenja dopuštene granice proračunskog deficita od tri posto BDP-a.
U najnovijoj analizi Fokus tjedna, Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) upozorava da se gospodarski rast usporava, dok rashodi za socijalne naknade, plaće u javnom sektoru i zdravstvo nastavljaju opterećivati proračun.
Posebno upozoravaju na činjenicu da je masa plaća u javnom sektoru od 2021. udvostručena, a da dug za lijekove ponovno premašuje 800 milijuna eura, uz nepodmirene obveze koje rastu oko 40 milijuna eura mjesečno.
HUP smatra da su pojedine proračunske projekcije za iduću godinu preoptimistične, osobito one koje se odnose na prihode od doprinosa i rashode za zaposlene, dok je planirano smanjenje zdravstvenih izdataka teško ostvarivo.
Iako hrvatski javni dug ostaje ispod 60 posto BDP-a, povoljni čimbenici koji su posljednjih godina omogućavali njegovo smanjivanje postupno slabe. Poslodavci zato upozoravaju na potrebu strože kontrole rashoda, učinkovitijeg upravljanja javnim sustavima i poreznog rasterećenja rada, bez novih nameta poduzetnicima.
Prihodi od doprinosa planirani preoptimistično
Plan proračunskih prihoda u 2027. temelji se na rastu BDP-a od 2,1 posto, malo ispod prognoza Hrvatske narodne banke i Europske komisije od 2,4 posto. No zbog pogoršanja troškovne konkurentnosti poduzeća, sporijeg priljeva sredstava iz EU fondova, skupljeg financiranja i hlađenja tržišta rada, gospodarski rast mogao bi biti i niži.
Vladina prognoza inflacije od 2,7 posto, koja je blizu prognoze HNB-a od 2,9 posto, prema ocjeni HUP-a realna je, no uz geopolitičke rizike i rast plaća u javnom sektoru može se pokazati preniskom.
Prognoza rasta poreznih prihoda od pet posto prati nominalni gospodarski rast, odnosno zbroj realnog rasta i inflacije. Međutim, planirani rast prihoda od doprinosa od 7,4 posto HUP smatra preoptimističnim s obzirom na očekivani rast prosječnih bruto plaća od 6,5 posto i broja zaposlenih od samo 0,8 posto, dok plaće u privatnom sektoru stagniraju.
Rast zaposlenosti sporiji od rasta BDP-a podrazumijeva povećanje produktivnosti od približno 1,5 posto, što će biti izazovno zbog usporavanja poslovnih ulaganja i neizvjesnosti povezane s porezom na prekomjerne marže. Pritom je realni rast produktivnosti po satu u posljednje dvije godine usporio na dva posto, znatno ispod prosjeka EU-a od 3,6 posto.
Socijalne naknade rastu za gotovo milijardu eura
Naknade građanima, kao najveća rashodna kategorija državnog proračuna, u 2027. ponovno rastu iznad kapaciteta gospodarskog rasta, i to za 6,9 posto ili 940 milijuna eura. Takav rast dolazi nakon što su u rebalansu za 2026. upravo te naknade bile rekordna stavka prekoračenja plana, za 3,5 posto ili 463 milijuna eura.
Glavnina rashodnih pritisaka proizlazi iz potpora i energetskih subvencija, inkluzivnog dodatka te indeksacije mirovina.
U tom kontekstu HUP kao prioritet ističe uvođenje Registra stanovništva od 1. siječnja 2027., koji bi trebao omogućiti preciznije usmjeravanje socijalnih prava prema stvarnom dohodovnom i imovinskom statusu građana. Time bi se, smatraju poslodavci, otvorio prostor za selektivniju socijalnu politiku, umjesto neselektivnih potpora i državnih intervencija u cijene rada.
Masa plaća u javnom sektoru udvostručena od 2021.
Planirani rast mase plaća u javnom sektoru od 2,9 posto, odnosno 196 milijuna eura, HUP smatra nerealno niskim u odnosu na nominalni rast gospodarstva. Takva projekcija dolazi nakon povećanja od sedam posto u 2026., kada je i ova proračunska stavka ponovno premašila planirane iznose.
Od 2021. masa plaća u javnom sektoru udvostručena je, a s udjelom od 13,5 posto BDP-a Hrvatska je, prema navodima HUP-a, na trećem mjestu u Europskoj uniji. Pritom takvo povećanje rashoda nije praćeno mjerljivim poboljšanjem učinkovitosti javne uprave.
Politika plaća u javnom sektoru, upozorava HUP, nije samo proračunsko pitanje. Budući da javni sektor zapošljava oko 30 posto svih zaposlenih i isplaćuje približno 28 posto više plaće od privatnog sektora, država zapravo postavlja cijenu rada i privatnim poslodavcima.
Time se poduzećima povećavaju troškovi rada neovisno o rastu produktivnosti, što izravno slabi njihovu konkurentnost.
Zdravstvu planiraju manje novca, a dug za lijekove premašio 800 milijuna eura
Javno zdravstvo ostaje jedan od sustava najotpornijih na reformske zahvate, upozorava HUP. Planirano smanjenje zdravstvenih izdataka od 4,9 posto u 2027., nakon povećanja od 10,7 posto u ovoj godini, upućuje na kontinuirane poteškoće u usklađivanju proračunskih planova sa stvarnim obvezama zdravstvenog sustava.
Na kraju listopada 2026. dug za lijekove ponovno je premašio 800 milijuna eura, dok nepodmirene obveze rastu oko 40 milijuna eura mjesečno.
I dosadašnji rebalansi proračuna pokazuju da je riječ o strukturnom problemu. Dodatni transferi Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje služe pokrivanju tekućih obveza, dok se dio zdravstvenih investicija istodobno odgađa ili smanjuje.
Prema podacima koje navodi HUP, Hrvatska trenutačno troši devet posto BDP-a na zdravstvo, što je iznad prosjeka EU-a od 7,4 posto. Poslodavci smatraju da se raspoloživa sredstva ne koriste dovoljno učinkovito.
Zato predlažu realnije planiranje rashoda i profesionalnije upravljanje zdravstvenim sustavom, uključujući optimizaciju bolničke mreže, objedinjenu i učinkovitiju javnu nabavu, uklanjanje troškova dvostruke dijagnostike, digitalizaciju te snažnije povezivanje plaćanja s kvalitetom i ishodima liječenja.
Pozivajući se na relevantne procjene konzultantske kuće McKinsey & Company, HUP navodi da bi takve mjere mogle smanjiti rashode za 20 do 40 posto, bez smanjivanja kvalitete zdravstvene skrbi.
Za stabilan i dugoročno održiv javni zdravstveni sustav, kao i sigurnu opskrbu lijekovima i medicinskim pomagalima, nužno je izraditi realnije planove potrošnje i financiranja te vratiti rokove plaćanja u zakonske okvire.
Cijene lijekova i medicinskih pomagala, smatraju poslodavci, potrebno je redovito usklađivati s inflacijom prema jasnim kriterijima i pojednostavljenim procedurama. U višegodišnjim ugovorima o javnoj nabavi trebalo bi osigurati automatsko usklađivanje cijena.
HUP ponovno predlaže i ograničavanje osnovice za obračun doprinosa za zdravstveno osiguranje na dvije prosječne godišnje plaće, po uzoru na europsku praksu.
Ističu da je javna zdravstvena usluga teško dostupna velikom broju građana, zbog čega mnogi dodatno plaćaju usluge privatnog zdravstva. Načelo solidarnosti pritom treba zadržati, ali HUP smatra nepravednim da građani sa srednjim i višim plaćama nemaju gornju granicu izdvajanja za zdravstvo.
Hrvatska bi ponovno mogla završiti u proceduri prekomjernog deficita
Hrvatska je među članicama Europske unije s nižim i padajućim javnim dugom, koji je ispod 60 posto BDP-a. Međutim, prema analizi HUP-a, takva je pozicija uglavnom rezultat izrazito povoljnih uvjeta prije i nakon ulaska Hrvatske u europodručje.
Riječ je o snažnom nominalnom rastu BDP-a, reformskom i investicijskom impulsu, rekordnim sredstvima iz europskih fondova te inflaciji koja je povećavala porezne prihode i istodobno smanjivala omjer javnog duga prema BDP-u.
Za takvu kombinaciju povoljnih čimbenika u idućim godinama ponestaje prostora.
Uvjeti financiranja zaoštrili su se znatno više nego što se očekivalo prije godinu dana, a poduzeća i kućanstva taj šok sve više doživljavaju kao trajan. Dosadašnja otpornost gospodarstva zato se, upozorava HUP, ne smije tumačiti kao dokaz da fiskalna politika može ostati nepromijenjena.
Takav bi zaključak povećao rizik pogrešnih odluka upravo u trenutku kada je prostor za njih sve uži. Povećanje fiskalne premije zbog većeg duga upućuje na skuplje financiranje države.
Hrvatska je zasad izbjegla probijanje ciljane granice proračunskog deficita od tri posto BDP-a, no srednjoročni fiskalni pritisci ostaju snažni.
Kako se investicijski impuls Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) nakon 2026. smanjuje, fiskalni se problem sve više premješta prema trajnim tekućim rashodima. Među njima HUP posebno izdvaja neselektivne socijalne transfere, masu plaća u javnom sektoru i mirovine kao glavne izvore povećane potrošnje i potencijalnog prekoračenja ciljane granice deficita od tri posto BDP-a.
Prema HUP-ovoj analizi, Hrvatska posljednjih godina bilježi jedno od najvećih pogoršanja fiskalnog salda u Europskoj uniji.
Rizici se dodatno povećavaju zbog sporijeg gospodarskog rasta, skromnog oporavka europodručja, većih izdataka za obranu i zdravstvo te rasta troškova kamata. Pritom lokalna država, suprotno ranijim očekivanjima, u 2027. više neće osiguravati fiskalni jastuk kroz suficit.
U takvim okolnostima svako daljnje popuštanje rashodne discipline može dodatno pogoršati proračunski saldo i povećati rizik ulaska Hrvatske u proceduru prekomjernog deficita.
HUP upozorava i da je prociklička fiskalna politika posljednjih godina nepotrebno pojačavala gospodarske cikluse te smanjivala fiskalni prostor koji će biti posebno potreban u razdoblju usporavanja gospodarstva ili nove krize.
Ulazak u proceduru prekomjernog deficita mogao bi ponovno preusmjeriti fiskalnu politiku s razvojnih prioriteta na nužnu konsolidaciju, kao u razdoblju od 2014. do 2017. godine. To bi se dogodilo upravo u trenutku kada će Hrvatska nakon završetka NPOO-a morati snažnije financirati investicije, obranu i rast produktivnosti iz vlastitih izvora.
Europa smanjuje poreze na rad, Hrvatska ne smije zaostati
HUP smatra da bi važna sidra za hrvatske javne financije u srednjem roku trebali biti očekivani ulazak u OECD i politička stabilnost bez izbora u iduće dvije godine. To bi trebalo poduprijeti kontinuitet fiskalnih reformi, uključujući premještanje dijela poreznog tereta s rada na imovinu te smanjenje strukturnog primarnog deficita prema 1,3 posto BDP-a do 2028.
Prvi prioritet, prema ocjeni poslodavaca, trebalo bi biti povećanje osnovnog osobnog odbitka na razinu porezne osnovice minimalne plaće, uz njegovo automatsko usklađivanje s rastom minimalne plaće. Time bi se spriječila takozvana hladna progresija, odnosno povećanje poreznog opterećenja najnižih plaća zbog njihova nominalnog rasta.
Sljedeći je korak smanjenje poreznog klina na srednje i više plaće, i to podizanjem praga više stope poreza na dohodak te ograničavanjem osnovice za zdravstvene doprinose. Takve bi mjere, smatra HUP, pomogle zadržavanju stručnjaka i privlačenju ulaganja veće dodane vrijednosti.
Prostor za rasterećenje rada postoji i na lokalnoj razini. Gradovi i općine dobili su nove vlastite izvore prihoda kroz porez na nekretnine i snažnije oporezivanje turističkog najma, a u 2028. očekuje se povratak lokalne države u suficit.
HUP smatra da taj prostor treba iskoristiti za smanjenje poreznog opterećenja rada, a ne za trajno povećanje lokalne potrošnje. Porezna konkurencija gradova i općina tako može postati važan instrument privlačenja zaposlenika, poduzetnika i ulaganja.
Njemačka priprema više od deset milijardi eura poreznog rasterećenja
Takav pristup sve se više primjenjuje i u drugim europskim državama.
Njemačka za 2027. priprema više od deset milijardi eura poreznog rasterećenja kroz povećanje osobnog odbitka i ublažavanje porezne progresije. Poljska podiže porezni prag i uvodi nižu međustopu, Italija širi niži porezni razred, a Mađarska smanjuje oporezivanje minimalne plaće.
Zajednički nazivnik tih mjera jest rasterećenje nižih i srednje visokih dohodaka, uz veće oslanjanje na druge porezne osnovice.
HUP pritom upozorava i na ocjene OECD-a o niskoj stopi zaposlenosti, posebno među mladima, gdje ona iznosi samo 24,3 posto. To je dodatni argument za snažnije smanjenje poreznog klina.
Prema istraživanjima na koja se poziva HUP, smanjenje poreza na dohodak za jedan postotni bod može povećati rast BDP-a i do dva postotna boda.
No porezno rasterećenje rada, naglašavaju poslodavci, ne smije biti praćeno dodatnim opterećenjem poduzetnika i investicija, primjerice uvođenjem poreza na prekomjerne marže. Takve mjere slabe konkurentnost i poticaje za ulaganja, bez kojih nema održivog rasta životnog standarda.
Hrvatska već prikuplja porezne prihode u iznosu od približno 40 posto BDP-a, što je blizu prosjeka Europske unije i sve više iznad prosjeka srednje i istočne Europe. Prema HUP-u, takva razina opterećenja slabi poreznu konkurentnost zemlje.
Fiskalni prostor zato treba stvarati racionalizacijom rashoda, učinkovitijim radom države te rastom zaposlenosti i produktivnosti, a ne uvođenjem novih poreza.
čitajte lider u digitalnom izdanju
