Trendovi

Žene odrade i 200 sati više posla koji im ne donosi napredovanje

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

Žene pomažu i preuzimaju zadatke bez kojih kompanije teško funkcioniraju. No, taj nevidljivi rad može ih skupo stajati u razvoju karijere

Tko će organizirati doček novih zaposlenika? Tko će pripremiti prezentaciju za interni sastanak, pomoći kolegi koji kasni s projektom ili preuzeti organizaciju božićnog domjenka i Secret Santu? U gotovo svakoj kompaniji postoje poslovi koje netko mora obaviti ali se za njih nitko ne otima. Zašto i bi?
 
Oni ne donose bonuse, ne stoje u opisu radnog mjesta, rijetko se spominju na razgovorima o napredovanje ili završavaju u izvještajima o ostvarenim KPI-jevima. Ipak, netko ih redovito obavlja, a ako je vjerovati istraživanjima taj netko mnogo je češće žena.
 
Ekonomistica Lise Vesterlund sa Sveučilišta u Pittsburghu i njezine kolegice godinama proučavaju fenomen koji nazivaju non-promotable tasks, odnosno upravo spomenutim poslovima koji su korisni organizaciji, ali ne pridonose karijernom napredovanju pojedinca.
 
Kako je u intervjuu objavljenom na portalu Harvard Kennedy School kazala Vesterlund, u jednoj analiziranoj tvrtki koja pruža profesionalne usluge žene su na takve zadatke trošile čak 200 sati godišnje više od svojih muških kolega.
 
Drugim riječima, više od mjesec dana radnog vremena ulagale su u poslove koji nisu bili presudni za njihovo napredovanje, a niti su negdje ostali 'zabilježeni'.

Realnost vs očekivanja

Ono što je posebno zanimljivo jest da problem nije nužno u tome što žene vole pomagati više od muškaraca. U eksperimentima koje su provele Vesterlund i njezine kolegice žene su se u mješovitim skupinama 48 posto češće dobrovoljno javljale za zadatak koji nitko nije želio preuzeti.
 
No, kada su skupine bile sastavljene isključivo od muškaraca ili isključivo od žena, ta je razlika nestala.
 
U drugom eksperimentu žene su 44 posto češće dobivale zahtjeve da preuzmu takve zadatke, a na njih su pristajale 50 posto češće od muškaraca. Zanimljivo je i da su takve zahtjeve ženama češće upućivali i muškarci i žene.
 
Istraživačice su zaključile da važnu ulogu igraju očekivanja. Drugim riječima, svi pretpostavljaju da će žena prije pristati, pa je zato i češće pitaju, a onda ona, znajući da se od nje očekuje pristanak, nerijetko zaista kaže da.

Klub žena koje kažu 'ne'

Problem tu, naravno, nije u ljubaznosti i susretljivosti (to utječe na ukupan dojam i spremnost da takvu osobu zadrži u timu) nego u tome što dok zaposlenice koje održavaju svakodnevno funkcioniranje organizacije nerijetko gube sate na ispunjavanje konkretnih zadataka, onih koji donose prihode, razvijaju vještine ili donose vidljivost pred upravom koja odlučuje o karijeri. 
 
Iako su, naravno, obje vrste poslova važne, samo oni vidljivi određuju poziciju na korporativnoj ljestvici.
 
Kako je dalje podijelila Vesterlund, ona i njen tim bacile su se na istraživanje fenomena nakon što su svjedočile zajedničkom problemu svojih poznanica i kolegica, a to je da su radile previše, pristajale na sve što se od njih tražilo, ali nisu bile zadovoljne vlastitim profesionalnim napretkom.
 
Ta su se svjedočanstva uskoro pretvorila u klub žena koje znaju reći ne, a potom, nakon višegodišnjih istraživanja i susreta, nastala je 2022. knjiga 'The No Club: Putting a Stop to Women's Dead-End Work', koju potpisuju Linda Babcock, Brenda Peyser, Lise Vesterlund i Laurie Weingart.
 
Međutim, ono što su autorice shvatile jest da nije samo stvar u tome da valja bolje uvježbati odbijanje zadataka, jer takvo što pretpostavlja da je problem u ženama koje to čine.
 
No, što ako nije? Što ako je problem u kompanijama koje jedne zaposlenike sustavno oslobađaju sporednih zadataka kako bi se mogli baviti važnijima, dok od drugih očekuju da uvijek pronađu vremena za još jednu obvezu?
 
Takav stav ne samo da nije dobar za zaposlenicu već i za kompaniju koja dugoročno možda gubi sposobnu lidericu. 

Kako se dolazi do vrha?

Upravo je pitanje što ženama omogućuje da njihove sposobnosti dođu do izražaja, a zatim ih odvede i do najviših poslovnih pozicija, jedna od tema 16. Liderove konferencije Žene u biznisu, koja će se 3. prosinca održati u zagrebačkom Mozaik Event Centru.
 
Karijere, naime, određuje čitav niz izbora, prilike koje su ponuđene ili uskraćene, ljudi koji su prepoznali potencijal, ali i poslovi koji su samo oduzimali vrijeme.

Kako u praksi taj put izgleda će, među ostalim, na panelu 'Behind the Scenes: Žene koje grade globalne biznise' podijeliti Maud Meijboom-van Wel, predsjednica Uprave HEINEKEN-a Hrvatska, i Branka Hitner, osnivačica i predsjednica Uprave Carte.
Što je u njihovim karijerama bilo presudno, koje su prilike prepoznale i kako su izgradile pozicije na kojima danas donose odluke, samo su neka od pitanja koja će se otvoriti.
 
O tome pak kako se profesionalni uspjeh gradi kroz godine, ali i što sve stoji na putu do vrha, govorit će i Nikolina Dizdar Čehulić, predsjednica Uprave Plive, te Liana Keserić, predsjednica Uprave Raiffeisen banke, u razgovoru 2:1 Peer-to-peer.
 
Njihova iskustva i odluke koje su obilježile njihove karijere pokušat će rasvijetliti Nataša Rapaić, predsjednica Uprave Hrvatskog Telekoma, koja će moderirati razgovor.
 
Konferencija će okupiti vodeće poslovne žene iz Hrvatske i međunarodnih kompanija, a tradicionalno će biti predstavljena i Liderova lista 300 najmoćnijih žena hrvatskog biznisa, uz dodjelu priznanja za deset najmoćnijih.
 
Broj mjesta je ograničen pa osigurajte svoje na putem linka.
Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju