Strojno druženje: Moj robot i ja, prijatelja dva

Egzotične mačke i pse, najskuplje kućne ljubimce, s prijestolja je skinuo robotski pas Točkica, vrijedan 75.000 dolara, u vlasništvu mlade Amerikanke koja ga na povodcu vodi po floridskim šetnicama. Dala mu je ime Scrappy (Sklepanko) i s njime ‘razgovara’ kao s pravim kućnim ljubimcem.

Neobično prijateljstvo izazvalo je zanimanje prolaznika, ali i policije, kojoj je djevojka pokazala da je njezin ljubimac potpuno bezopasan za ljude i da je sposoban sjesti na zapovijed. Sklepanko postaje sve zanimljiviji ‘prijatelj’ ljudima, zbog čega je pokrenut i njegov kanal na YouTubeu na kojem je prikazano njegovo prvo kupanje, kao i prvi susret s pravim psom. Inače, riječ je o Boston Dynamicsu, robotskom psu koji upotrebljavaju u bolnicama, za istraživanje mjesta zločina, testiranje svemirskih raketa…

Prijateljstvo između robota i čovjeka predstavljeno je kao moguće i u filmu 'Robot i Frank' iz 2012. Umirovljenik Frank ​u ranoj je fazi demencije i sin mu kupuje kućnog robota koji razgovara, posprema, kuha i podsjeća starca kad treba uzeti lijek. Frank u početku odbija živjeti s robotom, no nakon nekog vremena uspostavlja s njim 'prijateljski odnos' i štiti ga kad njih dvojica upadnu u nevolju.

Šire ljubav

Robotika je napredovala mnogo više od onoga što je prikazano u spomenutom filmu. U stvarnom životu, primjerice, Robbie Robot uistinu pomaže oboljelima od demencije tako što prepoznaje izraze lica i pokrete tijela koji odaju simptome demencije, depresivnost i agresivnost te posebno uvježbanim tehnikama smiruje dementne osobe i pušta im umirujuću glazbu. Taj se robot koristi umjetnom inteligencijom (AI), ima ljudski lik i prilagodljiv je svim generacijama. Tijekom učenja prepoznavanja simptoma demencije pregledao je više od šezdeset pet tisuća slika izraza lica i govora tijela.

Ima i robota kojima je zadatak širiti ljubav. Takav je Lovot, uz kojega se ljudi osjećaju ugodno, a koji je na jednom od sajmova CES ​ u Las Vegasu proglašen najboljim robotom. Taj proizvod japanskog startupa Groove X koristi se dubokim učenjem na temelju kojega samostalno odlučuje što će činiti. Pamti oko tisuću ljudi, ali posebnu pozornost posvećuje vlasniku i može ga pronaći među mnoštvom skenirajući prostor u kojem se nalazi. Lovot je mobilan, opremljen je senzorima, mikrofonima i kamerama, a Bluetoothom, Wi-Fijem i infracrvenom vezom povezuje se sa svojom baznom stanicom i ostalim Lovotima.

​Koga zanima budizam, a ne može putovati u neku od azijskih zemalja na edukaciju, može nabaviti Mindor. Riječ je o robotu koji 'propovijeda' budizam i oblikovan je prema božici milosti Kannon. Javnosti je predstavljen na mjestu gdje i priliči – u budističkom hramu Kodaiji u Kyotu. Božica Kannon predstavljena je u raznim oblicima dok je pomagala ljudima, no Mindor je samo android osmišljen u Tokio-A-Labu prema ideji Hiroshija Ishigura, profesora inteligentne robotike na Sveučilištu u Osaki. ​Mindorova je uloga ljude koje zanima religija privući budizmu.

Neobična prijateljstva odavno su ovjekovječena u mitovima i legendama, književnosti i filmskoj umjetnosti, zato se ne bi trebalo čuditi ni prijateljstvu između čovjeka i robota. Usprkos tome što neki robotičari tvrde da neće biti izumljen robot koji će moći dijeliti emocije, današnjem otuđenom ili napuštenom čovjeku dovoljno je malo mjesta u komadiću robotske duše začete umjetnom inteligencijom.

Pravi broj

Iako su nas učili da prijateljstvo nastaje i počiva na povjerenju i odanosti te ostalim nijansama pozitivnoga ljudskog odnosa, evolucijski psiholog sa Sveučilišta Oxford Robin Dunbar tvrdi da tajna pravila određuju koja su nam prijateljstva važna, a ona se temelje na svemu, od spola do našega rasporeda spavanja. Naši jedinstveni društveni otisci prstiju pomažu utvrditi tko nas privlači, koja prijateljstva traju i zašto su neki prijatelji na kraju zamjenjivi. Primjerice, korisnici Facebooka imali su mnogo prijatelja u početku jer su slijedili logiku te društvene mreže: sprijateljiti se sa što više ljudi. No s vremenom su počeli propitivati tko su ljudi s kojima prijateljuju. Istražujući prijateljske veze, Dunbar je otkrio da ljudski mozak može prihvatiti najviše 150 prijatelja jer tolikim brojem veza čovjek može upravljati, pa je taj broj postao poznat kao 'Dunbarov broj'.

– Suvremena tehnologija možda mi je donijela slavu, ali Dunbarov broj ukorijenjen je u evolucijskoj biologiji. Iako su ljudi visokosocijalna vrsta, žongliranje vezama nije lako i, poput ostalih primata, veličina naše društvene mreže ograničena je veličinom mozga. Prije dva desetljeća moje je istraživanje otkrilo da to znači da ne možemo smisleno biti povezani s više od 150 drugih ljudi. Bez obzira na to koliko je netko druželjubiv, to je granica u kojoj smo svi slični. Međutim, novije istraživanje o prijateljstvu otkrilo je neke fascinantne individualne razlike. Kolege i ja otkrili smo koliko vremena ljudi provode obrađujući razne članove svojih društvenih mreža, kako se prijateljstva stvaraju i rastvaraju te što tražimo od prijatelja. Doista nas je iznenadilo da svaka osoba ima jedinstveni socijalni otisak prsta, način na koji raspoređuje svoj društveni napor – izjavio je Dunbar.

Manjkavo prijateljstvo

Smisao prijateljstva bio je i jedna od tema antičkih filozofa, a njome se danas bavi filozof robotike John Danaher, koji vrlo visoko postavlja ljestvicu onoga što prijateljstvo znači. Polazi od istinskoga prijateljstva, koje je prvi opisao grčki filozof Aristotel, koji je tvrdio kako je savršeno prijateljstvo satkano od uzajamne dobre volje, divljenja i zajedničkih vrijednosti. U tim terminima prijateljstvo je partnerstvo jednakih, no stvaranje robota koji može udovoljiti Aristotelovim kriterijima velik je tehnološki izazov.
Roboti koji bi to mogli oponašati, kao što je Sophia, koju je razvio hongkonški Hanson Robotics, ponašanje temelje na unaprijed pripremljenim odgovorima, humanoidnom chatbotu, a ne na ravnopravnu razgovoru.

To znači da umjetna inteligencija ima još mnogo posla u stvaranju robota koji bi mogli biti na tragu pokazivanja aristetolovskog pojma prijateljstva. Osim toga, Aristotel je govorio i o nesavršenu prijateljstvu, poput 'utilitarnoga' i 'užitka', koje je smatrao manjkavima u odnosu na istinsko prijateljstvo jer ne zahtijeva simetrično povezivanje i često donosi nejednaku korist za drugu stranu. Taj oblik prijateljstva postavlja vrlo nisku ljestvicu i neki roboti, poput 'seksbotova' i robotskih kućnih ljubimaca, u takvu su prijateljstvu s ljudima.

Počasna paljba

Filozofi koji se bave robotskom etikom nisu jednoglasni u tome može li čovjek (i treba li uopće) razviti bilo kakav oblik prijateljstva s robotom. Primjerice, neki britanski znanstvenici koji su odredili niz etičkih načela robotike smatraju da je druženje čovjeka i robota oksimoron (dva proturječna pojma) i da tomu treba pristupati oprezno. Misle da takvo druženje troši emocionalnu energiju na entitete koji mogu samo oponašati emocije te da će uvijek biti manje korisno od stvaranja veza među ljudima. Ipak, ljudi već razvijaju veze, primjerice s autonomnim robotima usisavačima ili onima za košnju trave, te ih iznenađujuće mnogo tim robotima daje imena kućnih ljubimaca.

Još neki dokazi o emocionalnoj povezanosti ljudi i robota uključuju šintoistički blagoslov za pse robote Sony Aibo, demontirane zbog rezervnih dijelova, ali i počasnu paljbu američke vojske Boomeru, vojnom robotu za uklanjanje mina uništenom u akciji. Ti primjeri psihološki su dokazi da čovjek emocionalne veze može proširiti na stvari, čak i kad zna da su proizvedene i unaprijed programirane. No te veze neusporedive su s prijateljstvom koje dijele ljudi.

Ipak, mnoga prijateljstva ne ispunjavaju Aristotelov ideal zbog toga što su odnosi među ljudima vrlo slojeviti te se malokoji od njih može opisati potpuno jednakim. Stoga, iako manje ljudi već sada doživljava robote kao prijatelje miješajući korist s prijateljstvom, teško da će roboti i ljudi, unatoč razvoju novih tehnologija, uspostaviti veze prema Aristetolovu standardu, koji je utopija i za ljudsko prijateljstvo.