Planovi većine najmoćnijih kompanija da do kraja desetljeća barem 80 posto svojeg posla obavljaju iz oblaka umjesto u fizičkim uredima i pogonima prošle su se godine naglo ubrzali pa sad ambiciozni, koji već 20-ak posto poslovnih procesa drže u oblaku ili, engleski, ‘cloudu‘, takvu transformaciju kane obaviti u roku od pet godina. Kažu da dolazi potpuna replatformacija globalnog biznisa
Oblacima su zaplovile i najuzemljenije tvrtke kad su zapuhali vjetrovi pandemije koronavirusa. 'Sve u oblak, sve za raju, jarane!' zapjevali bi iz Zabranjenog pušenja kad bi svojim stihovima morali opisati 2020. godinu. Nastavak rada u masovnom izgnanstvu iz ureda pomaknuo je svijet nekoliko godina unaprijed u upotrebi tehnologije. Planovi većine najmoćnijih kompanija u svijetu da do kraja desetljeća barem 80 posto svojeg posla obavljaju u oblaku umjesto u fizičkim uredima i pogonima ove su se godine naglo ubrzali pa sad ambiciozni, koji već 20-ak posto poslovnih procesa drže u cloudu, takvu transformaciju kane obaviti u roku od pet godina.
Oblačni trenutak
Prema riječima izvršne direktorice konzultantske tvrtke Accenture Julie Sweet, dogodit će se potpuna replatformacija globalnog biznisa. Ona tu tranziciju naziva 'henrifordovskim trenutkom digitalnog doba'.
– COVID-19 drastično je ubrzao prelazak u oblak kao preduvjet za digitalnu transformaciju i stvaranje otpornosti, novih iskustava, proizvoda, povjerenja, brzih i strukturnih redukcija troškova kakve zdravstvena, ekonomska i društvena kriza zahtijeva – istaknula je Sweet, a ona zna što govori jer je na čelu tvrtke koja je partner najvećim cloud-tvrtkama.
Koliko je moment zapravo 'oblačan', govori i to da je njezina savjetnička kuća nedavno pokrenula inicijativu Accenture Cloud First koja će u iduće tri godine uložiti tri milijarde dolara kako bi pomogla tvrtkama iz raznih industrija da postanu cloud-first, odnosno da premjeste cjelokupno poslovanje u oblak i osmisle nove proizvode i usluge koje će se onamo smjestiti i upotrebljavati.
Masovna digitalna proizvodnja
Kakve sad veze sa svime ima preziratelj menadžmenta koji je u režiji klasične životne ironije promijenivši lice i naličje industrije postao jedan od najboljih menadžera u povijesti (naravno, riječ je o Henryju Fordu)? To je bar lako objasniti. Ford je transformirao proizvodnju upotrebom montažne trake i transportera. Tako je skratio vrijeme proizvodnje automobila na manje od dva sata i drastično mu smanjio cijenu – Modelu T vrijednost je s 800 dolara pala na 345 dolara, što je prouzročilo divovski skok prodaje. Procjenjuje se da je proizveo oko 15 milijuna tog modela. Stoga tvrdnju da se tvrtkama 'naoblačilo' i da je to henrifordovski trenutak treba shvatiti ozbiljno.
Cijene usluga u oblaku padaju, no zato raspon usluga i mogućnosti buja kao kvasno tijesto. 'Novo normalno' donijelo je nove oblike rada, kupovanja i života u koje se savršeno uklapaju online platforme, a ostavljene bez mnogo opcija, sve generacije morale su se brzo priviknuti na to. Cijeli fizički svijet, pa čak i ljudi, postao je dostupan virtualno i to je trend koji se tek počeo zagrijavati za maratonsko istrčavanje.
Prijelomna vremena
Moguće je da nismo ni svjesni u koliko se prijelomnim vremenima poslovanje nalazi. Kad je početkom prošle godine objavljeno istraživanje konzultantske kuće Deloitte u kojem je sudjelovalo 1300 direktora privatnih i javnih kompanija i u kojem se pola njih izjasnilo da već posluju u oblaku, a četvrtina da će se prebaciti u njega u idućoj godini, ti visokopozicionirani ispitanici nisu bili svjesni da se na kineski Wuhan sručila lavina koja će zatrpati cijeli svijet i da će oblak biti otok spasa na koji se odjednom svi žele iskrcati. I to još jučer ako je ikako moguće. Jedna od glavnih analitičkih kuća Gartner u srpnju je najavila prognozu da će prihodi na tržištu javnih usluga u oblaku porasti za 6,3 posto u 2020., odnosno da će s 242,7 milijardi dolara koliko su iznosili godinu ranije skočiti na 257,9 milijardi dolara.
– Kad nas je pogodila pandemija koronavirusa, bilo je nekoliko početnih trzavica, ali oblak je na kraju pružio sve ono što se od njega očekivalo – odgovorio je na pojačanu potražnju i ponudio kupcima elastičan model 'plati kako upotrebljavaš' – rekao je Sid Nag, potpredsjednik istraživanja u Gartneru.
Munje i gromovi
Dakako, to što su gotovo svi pohrlili potražiti spas u oblaku, ne znači da je tamo negdje na virtualnim nebesima sve mekano i udobno. Upravo ondje nastaju i munje i gromovi. Sve klasične zamke online svijeta vrebaju i poslovanje u oblaku: od problematičnog dijeljenja resursa, neovlaštenog upadanja u sustav, zlonamjernih insajdera, gubitka podataka do kiberkriminala. Međutim, to su problemi s kojima se ukoštac hvata već neko vrijeme i osmišljena su razna djelotvorna rješenja za ublaživanje tih oblika ranjivosti.
Ne gubimo pritom iz vida da postoje kibernetički napadi i da su češći no što to mislimo jer se takvi događaji kad god se to može guraju pod tepih da se ne poljulja povjerenje investitora i klijenata u tvrtku. Više tvrtki u cloudu hakerima vjerojatno izaziva jednak osjećaj zadovoljstva kao ribaru kad shvati da je danas više riba oko čamca, ali od straha da će se naći na nečijoj udici ne može zaustaviti napredak koji trenutačno juri pogonjen ultrajakim mlaznim motorom.
Zaštita od ranjivosti
Kako bi se zaštitile od ranjivosti poput prekida u radu podatkovnog centra oblaka, tvrtke se sve više odlučuju za strategiju multioblaka, tj. u poslovanju se koriste s nekoliko različitih pružatelja usluga. To doista nije problem jer je konkurencija velika: tu su Amazon Web Services, Microsoft Azure i Google Cloud, IBM, Dell Technologies, Hewlett-Packard Enterprise, VMware, Salesforce, Adobe, Workday, SAP i Oracle. Svi su oni globalne opcije, ali na lokalnim razinama tržište također buja kao da je na hormonima rasta. Kako i ne bi kad je oblak možda i najdistruptivnija tehnologija našeg vremena. Sredinom rujna 2020. časopis Forbes objavio je rang-listu najvećih svjetskih privatnih kompanija u oblaku The Cloud 100 uz opis 'nekada autsajderski oblaci sada pogone svaku industriju'.
Koronavirus je pridonio tomu da rang-lista bude rekordna: zajednička je vrijednost tih stotinu kompanija oko 270 milijardi dolara, a barem 87 kompanija na popisu ima procijenjenu vrijednosti iznad milijardu dolara; 2019. godine bilo je 65 takvih. Kriteriji za rangiranje bili su rast, prodaja, procjena vrijednosti i kulture te reputacijski skor nastao na temelju konzultacija s 43 izvršnih direktora iz javnih 'oblačnih' kompanija.
Evo i tko se uvrstio među najveće tvrtke koje potpuno posluju u oblaku: na prvo mjesto zasjela je kalifornijska platforma za pohranjivanje podataka Snowflake kojoj je na čelu Frank Slootman, slijedi tvrtka iz Silicijske doline za online plaćanje Stripe Patricka Collisona, koja zapošljava 2800 ljudi i tri je godine bila na čelu rang-liste, te njujorški UiPath, tvrtka za robotsku automatizaciju procesa Daniela Dinesa. Među prvih deset našli su se kalifornijski HashiCorp, namijenjen infrastrukturnoj automatizaciji, zatim Databricks za analitiku, podatkovna platforma Confluent, građevinski softver Procore, Rubrik za upravljanje podacima, australski softver za dizajn Canva i bostonski Toast za upravljanje restoranima. Hrvatskih tvrtki još nema među prvih sto, ali uskoro bi se i one mogle pojaviti ondje na valu posvemašnje postvirusne digitalizacije.