Bolnice su krajem svibnja veledrogerijama bile dužne 600 milijuna eura, što je povijesno najveći dug za lijekove i medicinski potrošni materijal, objavila je danas HUP – Koordinacija veledrogerija. Od toga je čak više od 400 milijuna eura dospjelog duga, a samo posljednjih pet mjeseci dug je porastao za 200 milijuna eura. Time je, poručuju iz Koordinacije veledrogerija, ekonomska održivost njihovog poslovanja dovedena do krajnjih granica te je takav visok iznos duga znak hitne potrebe za intervencijom nadležnih tijela. Zato traže hitno plaćanje dospjelog duga i implementaciju sustavnih mjera za sprječavanje daljnjeg povećanja duga.
- Ovakva situacija dovodi do sve češćih naznaka otežane isporuke lijekova i medicinskih proizvoda. Hrvatske veledrogerije, kao odgovoran dionik hrvatskog zdravstvenog sustava, godinama su osiguravale opskrbu pacijenata, no sada su granice njihovih mogućnosti dosegnute. Ovo je posljednje upozorenje i apel na hitno rješavanje ove neizdržive situacije. Poslovanje u ovakvim uvjetima nije održivo niti prema jednom ekonomskom modelu. Od veledrogerija se očekuje poštivanje zakona, uredne isporuke lijekova i medicinske opreme, redovito plaćanje obveza, režija i nabave lijekova, kao i isplata plaća i doprinosa za više od 3.500 zaposlenih. Uz ovako visoka dugovanja, to je postalo neodrživo – poručuju.
Zato HUP – Koordinacija veledrogerija poziva nadležne institucije na hitnu intervenciju kako bi se osigurala stabilnost opskrbe lijekovima i medicinskim proizvodima te zaštitila radna mjesta više od 3.500 zaposlenih. Apeliraju da se zajedničkim naporima osigura stabilnost i održivost zdravstvenog sustava.
Unazad nekoliko godina veledrogerije šalju iste alarmantne poruke potražujući od države svoj novac. Inače, u zadnjih nekoliko mjeseci potrošači lijekova primijetili su česte nestašice, čime ih se dovodi u situaciju da traže zamjenske, a ima čak i slučajeva kada u ljekarnama ne mogu pronaći niti njih. Kako se može čuti od ljekarnika, s obzirom na konstantan rastući dug prema veledrogerijama, zaista nije isključeno da nestašica bude i veća, ukoliko se država s distributerima ne dogovori o modelima otplate duga.