Prošle je godine regija sjeverne Hrvatske uspjela ostvariti vrlo dobre rezultate, a unatoč predviđenom usporavanju ekonomskih aktivnosti može se očekivati da će zahvaljujući industrijskoj orijentiranosti i izvozu lakše prebroditi i nepovoljnu globalnu makroekonomsku situaciju
Razvijeno poduzetništvo, otvorenost investitorima i poslovanje s cijelim svijetom tradicionalne su odlike sjevera Hrvatske, a nedavno objavljeni gospodarski pokazatelji iz sjevernih županija pokazuju da su tamošnji poduzetnici i 2021. nastavili nizati dobre ekonomske rezultate. Najveća županija, Varaždinska, prema svim je pokazateljima lani bila uspješnija nego godinu dana prije. Prema Fininim podacima, s dobiti svih poduzetnika od milijardu i pol kuna ta je županija ostvarila sedmi najbolji rezultat u Hrvatskoj, a s vrijednošću izvoza od 10,9 milijardi kuna bila je na četvrtome mjestu.
U ukupnom poretku prema izvozu Međimurska županija je na devetome mjestu, no kad bi se gledao izvoz po zaposlenome, poduzetnici Međimurske županije s 230 tisuća kuna izvoza po zaposlenome zauzeli bi pak treće mjesto u Hrvatskoj. Prema tom pokazatelju za vrat bi im puhali poduzetnici Krapinsko-zagorske županije sa samo tisuću kuna manjim izvozom po zaposlenome, tj. 229 tisuća kuna. Ta županija, inače, zauzima treće mjesto u Hrvatskoj prema ekonomičnosti poslovanja, nakon Karlovačke i Zadarske.
Podravkin pokretački motor
Trećim mjestom može se pohvaliti i Koprivničko-križevačka županija, ali u kategoriji prosječne neto plaće koju su isplatili poduzetnici, što je vidljivo iz Fininih podataka. Prema podacima Državnoga zavoda za statistiku, koji pri izračunu neto plaće uzima sve plaće, dakle i one koje isplaćuju lokalna i državna uprava, ta županija nije tako visoko na ljestvici u poretku neto plaća, no zanimljivo je da je u proteklih godinu dana (usporedba ožujka ove i prošle godine) imala najveći porast neto plaće, od čak devet posto. Najveću zaslugu za taj rast ima Podravka, najveći poslodavac u toj županiji, jer je prošle godine u travnju i ove godine u ožujku povećala plaće zaposlenicima pa su u ta dva vala plaće u tvrtki narasle između 980 i 1150 kuna.
Osim u povećanje plaća, kao pokretač razvoja Koprivničko-križevačke županije, Podravka će investirati ove godine velik novac u tehnološku obnovu i osuvremenjivanje, unatoč izazovima koje je donijela ukrajinska kriza, odnosno smanjenju prihoda na ukrajinskom i ruskom tržištu, te velikom rastu cijena ulaznih sirovina.
Uz privatne investicije 2022. godinu u Koprivničko-križevačkoj županiji obilježit će i mnoge infrastrukturne, vrijedne više od pet milijardi kuna: pet školskih dvorana, županijski Centar kompetentnosti, gradnja drugoga kolosijeka željezničke pruge te brza cesta prema Kloštru Vojakovačkom.
Veliki energetski projekt
Energetska kriza izazvana ratom u Ukrajini ponovo je potaknula temu energetske neovisnosti, pa su tako oživjeli davno najavljivani projekti poput gradnje budućega podzemnog skladišta plina Grubišno Polje. Radovi na tom za Hrvatsku strateškom investicijskom projektu počeli su u veljači ove godine i taj je infrastrukturni projekt vrijedan 500 milijuna kuna trenutačno jedna od najvećih investicija u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.
Iako iz svih sjevernih županija dolaze pozitivni signali o brojnim infrastrukturnim i privatnim investicijama, nekontrolirani rast cijena sirovina i inflacija mogao bi utjecati na odgodu novih projekata. Potvrdili su nam to i iz Javne ustanove za regionalni razvoj Varaždinske županije, gdje kažu da investitori sa zadrškom procjenjuju stanje i odgađaju provedbu pripremljenih investicija iščekujući naznake stabilizacije lančanog rasta cijena.
– Investicije koje su u fazi realizacije postale su visokorizične za izvođače radova, ali i same investitore, prije svega zbog zahtjeva izvođača radova za usklađenjem ugovorenih jediničnih cijena s realnim promjenama istih na svjetskim tržištima, pri čemu nema znatne razlike između javnih i privatnih investitora. Vlada je Zaključkom o postupanju radi ublažavanja posljedica poremećaja cijena građevnog materijala i proizvoda donesenim 30. rujna 2021., dala nedvosmisleni 'poticaj' javnim naručiteljima da 'razmotre' mogućnost priznavanja razlike u cijenama, međutim izostala je uputa kako metodološki izračunati prihvatljivu razliku i iz kojih nepresušnih izvora namaknuti sredstva za plaćanje priznatih razlika – kaže zamjenica ravnatelja Javne ustanove za regionalni razvoj Varaždinske županije Martina Klopotan-Tuk.
Projekti pod upitnikom
Osobito je to problematično pri ulaganju u sklopu EU projekata s obzirom na krute administrativne postulate njihove provedbe, odnosno priznavanje razlike u ugovorenim jediničnim cijenama građevnog materijala. Kada bi i mogli ugovoriti povećane cijene s izvođačima, opet ostaje problem zatvaranja financijske konstrukcije u novonastalim okolnostima.
– Zbog svega toga razvidno je usporavanje dinamike realizacije investicija koje su tijeku, pri čemu je to, paradoksalno, pozitivno stanje jer se u realizaciji nekih ulaganja već i raskidaju ugovori o izvođenju radova, a što je nepremostiv problem ako se to događa u sklopu provedbe EU projekta – kaže Martina Klopotan-Tuk.
Sličan odgovor dobili smo iz Krapinsko-zagorske županije, gdje također navode da su mnogi projekti morali tražiti dodatne financijske izvore kako bi se mogli provesti u cijelosti.
– U novome financijskom razdoblju koje će početi 2023. i u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti primjetno je da su poduzetnici skeptičniji prema dugoročnim predviđanjima povećanja prihoda od prodaje, povećanja prihoda od izvoza te broja zaposlenih zbog navedenih okolnosti te rokova dobave sirovina, materijala, strojeva i opreme – kažu u Krapinsko-zagorskoj županiji i dodaju da bi, kako bi realizacija EU projekata bila još uspješnija, trebalo promijeniti proceduru 'najbržeg prsta', odnosno omogućiti razdoblje u kojem svaki zainteresirani poduzetnik može prijaviti svoj projekt.
– Uz to treba ubrzati procese vrednovanja projekata kako bi se u najviše tri mjeseca dobile odluke o dodjeli novca ili odluke o odbijanju. U obliku provedbe i realizacije projekata treba omogućiti još lakše procedure objavom nabava za neobveznike javne nabave, ubrzati isplatu novca te strože kažnjavati nepravilnosti poput malverzacija, korupcije i ostaloga – navode iz u Krapinsko-zagorske županije.
Regija budućnosti
Kad je riječ o privlačenju sredstava iz EU, Međimurska županija u tome je do sada bila vrlo uspješna: od svih županija povukla je najviše novca iz Europske unije po stanovniku, prva je i prema rastu povučenog novca od 2017. do 2020. te prema udjelu povučenih sredstava u odnosu na ostale županije. Nedavno ju je i Financial Times roglasio repgijom budućnosti, jednim od najpogodnijih područja za uspješno poslovanje u Europi.
Zasad se svi važni javni infrastrukturni projekti u Međimurskoj županiji sufinanciraju iz fondova EU: od energetskih obnova javnih zgrada, ulaganja u zdravstveni sektor, obnove kulturne baštine, podizanja kapaciteta poduzetničkih potpornih institucija do ulaganja u nove znanstveno-istraživačke institucije.
– Zahvaljujući promicanju gospodarskih potencijala i privlačenju novih stranih ulagača te stalnoj brizi o potrebama postojećih ulagača danas na području Međimurja uspješno posluju tvrtke čiji su vlasnici iz Austrije, Slovenije, Njemačke, Italije, Nizozemske, Francuske, Švicarske, Švedske, SAD-a i Singapura. Posebno nas veseli što ni poduzeća u vlasništvu domaćih, lokalnih gospodarstvenika u rastu proizvodnje, izvoza i investicija ne zaostaju za stranim ulagačima. Međimurska županija prepoznata je među investitorima upravo zato što fokus nije na dovođenju investitora, tj. jednokratnoj prodaji zemljišta u zonama, nego se javno-pravna tijela usredotočuju na uslugu postulagačke skrbi (engl. post-investment care) prema kojoj svaki investitor dobiva stručnjaka koji ga prati u rastu i razvoju poslovanja, savjetuje o izvorima financiranja ulaganja i sustava poticaja koji uključuje i Zakon o poticanju ulaganja – navode iz Međimurske županije.
Problem radne snage
Unatoč iznimnim rezultatima i u toj županiji ima nekih kočnica koje su problem za daljnje investicije i ekonomski rast. Uz već spomenutu inflaciju koja trenutačno prijeti mnogim projektima u Međimurskoj županiji, već neko vrijeme problem su i ljudi jer velik dio stanovništva tradicionalno radi u susjednoj Sloveniji ili Austriji. Iako je pohvalno što ta županija ima vrlo nisku stopu registrirane nezaposlenosti (u travnju 2022. bila je 4,2 posto), mnogi poslodavci u Međimurju, gdje je prerađivačka industrija okosnica gospodarstva i zapošljava 54 posto zaposlenih, imaju problem s pronalaskom kvalificirane radne snage.
– Zaustavljanje odljeva radne snage, daljnje povećanje plaća u regionalnom gospodarstvu, povećanje udjela proizvodnih programa koje karakterizira visoka razina tehnologije, dodana vrijednost proizvoda i intenzivno korištenje znanja izazovi su s kojima će se u idućem razdoblju suočavati međimursko gospodarstvo. Poticanje ulaganja u obrazovanje/ljudske potencijale trajna je središnja razvojna točka Međimurske županije, zbog čega se mnogo radi na sustavu obrazovanja u sklopu projekata koji omogućavaju jednake uvjete za sve te vertikalne poveznice u obrazovanju koje se grade kroz Regionalni centar kompetentnosti u strojarstvu TŠČ Sjever, Međimursko veleučilište i Metalsku jezgru Čakovec – objasnili su u Međimurskoj županiji.
Unatoč problemu manjka radne snage, pandemiji i inflaciji regija sjeverne Hrvatske uspjela je ostvariti solidne rezultate 2021. i unatoč predviđenom usporavanju ekonomskih aktivnosti može se očekivati da će ta regija zahvaljujući industrijskoj orijentiranosti lakše prebroditi i nepovoljnu globalnu makroekonomsku situaciju koja nas, prema trenutačnim predviđanjima, očekuje u sljedećem razdoblju.