Početkom godine u američkim saveznim državama Kaliforniji, Rhose Islandu i Washingtonu na snagu je stupio zakon o transparentnosti plaća koji nalaže da poslodavci u oglasima za posao moraju objaviti razine plaća za te pozicije. Time su se tri nove države pridružile nekolicini drugih država, gradova i okruga u SAD-u koji već otprije imaju slične zakone, a sve kako bi zaposlenicima dali veću pregovaračku moć kada su u pitanju iznosi plaća.
Europska unija također bi uskoro trebala donijeti zakon o transparentnosti plaća kojim žele stati na kraj diskriminaciji u plaćama na radnom mjestu, ali i razlikama u plaćama muškaraca i žena. Tim zakonom, čije bi glasovanje moglo biti na rasporedu plenarne sjednice Europskog parlamenta već krajem ožujka ove godine, kandidati će imati pravo od budućeg poslodavca dobiti informaciju o početnoj plaći, rasponu plaće ili odredbama kolektivnog ugovora prije razgovora za posao.
Kako objašnjavaju iz Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj, poslodavci neće smjeti pitati kandidata o trenutnoj ili prethodnim plaćama, što je već ozakonjeno u nekim dijelovima SAD-a, a države članice morat će uskladiti zakonodavstvo s novim odredbama u roku od tri godine.
Dok čekamo konačnu odluku o tom zakonu, provjerili smo kakva je praksa među hrvatskim poslodavcima – objavljuju li javno informacije o plaćama ili ne te koji su njihovi argumenti za oboje.
Plaća izaziva interes
‘Redovita‘ i ‘konkurentna‘ primanja te mogućnost dobivanja ‘dodatnih bonusa‘ nerijetko su jedine informacije o plaćama koje se mogu iščitati iz oglasa za posao, iako one ne govore apsolutno ništa o samim iznosima plaća. Čast izuzecima, mogu se pronaći i oni oglasi u kojima jasno piše iznos ili rang plaće za pojedino radno mjesto – na portalu MojPosao u 2022. godini svaki je deseti oglas sadržavao taj podatak.
Većinom se radilo o tvrtkama iz sektora ugostiteljstva i turizma (19 posto), prometa, transporta i pomorstva (15 posto) te brige o ljepoti i sportu (15 posto). No zanimljiv je podatak da u sve tri kategorije oglasi s navedenom plaćom imaju veći prosječan broj prijava nego oglasi koji nisu nudili tu informaciju – turizam i ugostiteljstvo +6 posto, promet, transport i pomorstvo +25 posto te briga o ljepoti i sport čak +52 posto.
Potencijalnim posloprimcima je, naravno, važno znati kolika bi im bila mjesečna primanja, a za tu informaciju ne žele čekati do razgovora za posao. Pogotovo je to slučaj s generacijom Z koja se, prema nedavnom istraživanju Adobea, ne želi niti prijaviti za posao ako u oglasu nije navedena plaća. S portala MojPosao stoga zaključuju da natječaji s istaknutim iznosima ili rangovima plaća mogu doprinijeti većem interesu kod kandidata.
– Naravno, na to uvelike utječe sam navedeni iznos plaće. Odnosno, ako se radi o iznosu koji je atraktivan te iznadprosječan za to zanimanje, a posebice ako je ‘uparen‘ s odličnim uvjetima rada kao što su mogućnost rada na daljinu i fleksibilno radno vrijeme, edukacije i mogućnost napredovanja, tada će, vrlo vjerojatno, i broj prijava na taj oglas biti veći nego što bi to bio slučaj da te informacije nisu istaknute – objašnjavaju s portala MojPosao, ali napominju da u nekim slučajevima iznos plaće može odbiti kandidate.
– Tu u prvom redu mislimo na situacije kada je navedena plaća ispodprosječna za to zanimanje, odnosno niža od one koju konkurenti iz branše nude te ako je znatno ispod očekivanja kandidata koje poslodavac želi privući – dodaju.
Brži proces selekcije
Pregledavajući aktualne internetske oglase za posao, nekoliko se tvrtki istaknulo s javnim objavljivanjem plaća. Proizvođači ljutih umaka Volim Ljuto traže pojačanje u radu na svojoj internetskoj trgovini i za to su, kako piše u oglasu, spremni ponuditi početnu neto plaću od 800 eura. Direktor Goran Vrabec ističe da im je transparentno isticanje plaća u oglasima praksa već godinu dana.
– Odluka je bila vrlo jednostavna jer tako štedimo vrijeme nama u procesu odabira i kandidatima koji možda očekuju puno viša primanja od onog što mi možemo ponuditi u određenom trenutku – objasnio je Vrabec dodajući da kandidati tako mogu imati realna očekivanja.– Da sam na mjestu kandidata svakako bih volio unaprijed znati neki rang plaće koji me očekuje da se uopće ne prijavljujem ukoliko mi tako nešto ne odgovara. Naravno, uvijek ima onih koji komentiraju o tome kako oni nikad ni bi radili za takvu plaću, no to me ne brine. Naše plaće su definirane prema onome što smo u mogućnosti ponuditi i jako se trudimo da ih redovito povećavamo i da su zaposlenici zadovoljni – kaže Vrabec.
Lanac drogerija poznat po transparentnosti plaća, dm, u nekoliko aktivnih oglasa istaknuo je iznos godišnjih bruto plaća – za disponente u odjelu logistike te referente u odjelima obračuna plaće i transporta ona iznosi 16.404 eura. Za farmaceutskog tehničara godišnja bruto plaća je, kako piše u oglasu, 17.870 eura, dok za magistra farmacije godišnje nude 30 tisuća eura bruto.
– S obzirom na to da je iznos plaće mnogim potencijalnim posloprimcima među najvažnijim stavkama prilikom biranja poslodavca, vjerujemo da im objavom te informacije omogućujemo da lakše procjene je li radno mjesto koje nudimo u skladu s njihovim očekivanjima i potrebama. Samim time osiguravamo da kandidati imaju na raspolaganju sve relevantne informacije što olakšava i ubrzava proces selekcije tijekom kojeg se u dm-u fokusiramo na kompetencije kandidata i na ono što nam mogu donijeti u tim – objasnila je Ana Fostač-Krilčić, prokuristica i voditeljica resora Ljudskih resursa u dm-u.Da plaće ne budu tabu
Pitanje primanja posebno je škakljivo i u IT sektoru gdje također nedostaje velik broj stručnjaka. A kako bi povećali transparentnost plaća među zaposlenicima u IT sektoru, prošle je godine tvrtka Bornfight lansirala platformu Tabu. Oko 20 tisuća ljudi, otprilike 60 posto hrvatskog IT sektora, popunilo je anonimnu anketu o plaćama, a kao rezultat su saznali koliki je prosjek plaća za njihovu poziciju u IT-ju u Hrvatskoj.
– Tabu je nastao s ciljem da svi sudionici na tržištu budu svjesni što je realno i da mogu tražiti, ponuditi dobre uvjete. Želimo da plaća nije tabu. Mnogi u IT sektoru već koriste Tabu u pregovorima za plaće. Kada traže novi posao, pokazuju poslodavcima kolike su plaće i to na neki način izvlači one koji su bili potplaćeni da shvate koliki su realni iznosi plaća na tržištu za njihovu poziciju – nedavno je za Lider objasnio Tomislav Grubišić, suosnivač i izvršni direktor Bornfighta.I ne samo to, Bornfight je prije nešto više od dvije godine prvi u Hrvatskoj javno objavio razine svojih plaća koje njihovi stručnjaci imaju na različitim pozicijama. Kako je Grubišić tada izjavio na Liderovoj konferenciji, upravo im se taj potez pokazao ključnim pandemijske 2020. godine da ne propadnu, jer su time među zaposlenicima odagnali vječno pitanje ‘koliko tko ima plaću‘, ali se također posvetili radu i ostvarivanju još većih prihoda.
Od ostalih IT tvrtki koje u aktivnim oglasima imaju navedene iznose plaća istaknuo se Porsche Digital Croatia, tvrtka koju je prije tri godine osnovao Infinum zajedno s Porsche Digitalom. Rangove plaća uveli su prošle godine početkom ljeta.
– Potez se činio smislen jer smo oduvijek bili transparentni oko uvjeta rada u Porsche Digital Croatia, pa smo željeli da to bude vidljivo već iz našeg oglasa za posao. Osim transparentnosti koju pokazujemo kao poslodavac, najveći benefit svakako je zadovoljstvo svih zainteresiranih za rad u Porsche Digital Croatia. Prikazom plaća u oglasima za posao, oni vrlo rano znaju odgovaraju li im naši uvjeti i žele li se uključiti u selekcijski proces. Osim toga, time smanjujemo neizvjesnost kandidata jer ne trebaju čekati kraj selekcijskog procesa da saznaju što im možemo ponuditi – objašnjavaju u Porsche Digitalu Croatia.
Kada već u oglasu vide iznos plaće, kandidati reagiraju iznimno pozitivno, dodaju, ali i iskazuju zadovoljstvo objavljenim iznosima.
– Primjećujemo da im to uvelike olakšava otvorenu komunikaciju njihovih financijskih očekivanja – kažu u Porsche Digitalu Croatia.
Različite poslovne potrebe
Mnogo je više tvrtki koje u oglasima za posao ne navode iznose plaća, a od nekoliko njih koje smo upitali da nam argumentiraju svoje razloge, jedino su nam iz Ericssona Nikole Tesle dali svoje objašnjenje.
– S obzirom na naše poslovne potrebe, oglase za posao raspisujemo i grupiramo na način da zasebno privuku kandidate vrlo širokog spektra iskustva i kompetencija, od juniora do seniora. Upravo iz navedenog razloga ne objavljujemo iznose plaća za pojedina radna mjesta ili rangove plaća, a prilikom intervjua mapiramo kompetencije kandidata s našim poslovnim potrebama – pojasnili su nam iz Ericssona Nikole Tesle, koji je u posljednje tri godine zaposlio više od 850 novih zaposlenika.
Danas broje ukupno 3500 zaposlenika, od čega 1800 u području softver dizajna, a prema javno dostupnim informacijama iz 2021. godine, prosječna neto isplaćena primanja po zaposleniku u ENT-u iznosila su 2149 eura.
Kako ističe Željko Antolić, direktor Upravljanja ljudskim potencijalima Ericssona Nikole Tesle, itekako vode računa o konkurentnosti plaća, pa imaju i sustav nagrađivanja zaposlenika dodacima na plaću i raznim benefitima.
– Prema javno dostupnim podacima te relevantnim analizama i istraživanjima kad se radi o plaćama, među vodećim smo hrvatskim kompanijama u segmentu velikih kompanija. Pridodamo li tome ostale financijske benefite, zaista se može reći da imamo konkurentna ukupna primanja – rekao je Antolić, uz zaključak da se sve IT kompanije trude privući stručnjake jer je tržište rada trenutačno izrazito zahtjevno i gotovo sve kompanije nailaze na jednak izazov, a to je nedostatak ICT kadra.No oglasi za posao bez plaća mogli bi uskoro postati prošlost. Na ruku potencijalnim zaposlenicima, posebno onih čija su znanja i vještine najtraženiji (a tu spadaju i ICT stručnjaci), ide činjenica da bi preostalih devedeset posto oglasa za posao u Hrvatskoj u iduće tri godine također trebalo sadržavati informacije o plaćama, zahvaljujući očekivanom zakonu o transparentnosti plaća u EU.