Proizvođačke cijene u industriji EU-a i eurozone pale su u listopadu prvi puta od početka pandemije covida, pritisnute padom cijena energije, pokazalo je u petak izvješće Eurostata.
Na razini EU-a proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u listopadu su pale 2,5 posto u odnosu na rujan, kada su uvećane revidiranih 1,4 posto, objavio je statistički ured EU-a. U eurozoni pale su 2,9 posto, nakon rujanskog rasta za 1,6 posto. Zadnji su puta cijene na oba područja pale na mjesečnoj razini u svibnju 2020., na vrhuncu prvog vala pandemije covida.
Najveći uteg bili su energenti, čije su proizvođačke cijene pale 6,6 posto u EU i za 6,9 posto u eurozoni u odnosu na rujan, kada su bile porasle za 2,5 odnosno 3,1 posto, pokazuju izračuni statističkog ureda.
U svim ostalim kategorijama proizvoda cijene su porasle, najviše u sektoru netrajne robe široke potrošnje, za nešto više od jedan posto u oba područja.
Najskromnije su pak porasle cijene intermedijarnih proizvoda i kapitalnih dobara, za oko 0,3 posto u oba područja. Blago je poskupjela i trajna potrošačka roba, za 0,5 posto i u EU i u eurozoni.
Kad se isključi energetski sektor, proizvođačke su cijene u industriji u listopadu na mjesečnoj razini porasle za 0,5 posto i u EU i u eurozoni, slično kao i u mjesecu ranije.
Nagli pad u Irskoj
Najizraženiji pad proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda u listopadu u odnosu na rujan zabilježen je u Irskoj, za 32,5 posto. Slijede Bugarska i Danska, s padom cijena od 8,8 posto odnosno 5,5 posto u odnosu na mjesec ranije.
U Hrvatskoj su proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u listopadu porasle za jedan posto u odnosu na rujan kada su bile poskočile za tri posto, pokazuju tablice Eurostata. Najbliža Hrvatskoj bila je Poljska s rastom cijena od 0,9 posto.
Cijene su porasle u 13 zemalja članica, na čelu s Grčkom, gdje su uvećane 9,6 posto. Slijede Mađarska i Belgija s rastom od 6,2 odnosno 2,8 posto. Najskromniji rast cijena bilježili su Austrija, Cipar, Malta i Slovenija, od po 0,3 posto.
Blaže poskupljenje energije
Na godišnjoj razini proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u EU i eurozoni u listopadu su naglo posustale, porastavši za 31,2 odnosno 30,8 posto, najblaže od početka godine. Usporedbe radi, u rujnu su na godišnjoj razini bile više za 41,4 posto u EU i za 41,9 posto u eurozoni.
Daleko najveći rast cijena, premda znatno slabiji nego ranije, bilježe energenti čija je cijena u listopadu porasla za 67 posto u EU i za 65,8 posto u eurozoni, nakon što su u rujnu bile više nego dvostruko veće na oba područja. Slijede intermedijarna dobra s rastom cijena za 17,6 posto u EU i za 17,4 posto u eurozoni, pokazuju tablice Eurostata.
Sličan, dvoznamenkasti rast cijena bilježe i netrajna potrošačka dobra, poskupjevši za 17,1 posto u EU i za 16 posto u eurozoni. Dvoznamenkastu stopu rasta bilježila su i trajna potrošačka dobra, od oko 10 posto na oba područja. Najmanje su ponovno porasle cijene kapitalnih dobara, za 7,7 posto u EU i za 7,5 posto u eurozoni.
Kad se isključi energetski sektor, proizvođačke cijene u industriji bile su više za 14,5 posto u EU i za 14 posto u eurozoni, nakon što su u sličnom postotku bile uvećane i u rujnu.
Hrvatska uz Češku
Sve su zemlje EU-a i u listopadu bilježile dvoznamenkaste stope rasta proizvođačkih cijena u industriji u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, uz izuzetak Malte gdje su porasle 8,7 posto.
Daleko najsnažnije porasle su u Mađarskoj, za 68 posto. Slijede Slovačka i Latvija sa skokom cijena za 59,3 odnosno 57,9 posto.
U Hrvatskoj su proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u listopadu bile više za 23,7 posto nego u istom mjesecu godine ranije, najblaže od veljače. U rujnu bile su porasle za 30,2 posto. Najbliža Hrvatskoj bila je Češka s rastom proizvođačkih cijena od 24,1 posto, pokazuju tablice Eurostata.
Pad cijena na godišnjoj razini zabilježila je samo Irska, za 17,2 posto.