Vitamin D postao je velik biznis: Što stoji iza rasta potrošnje?
Prekomjerno nije dobro: višak vitamina D može izazvati hiperkalcemiju, mučninu, slabost i oštećenje bubrega, a rizik raste kad se više proizvoda uzima istodobno jer se njihov sadržaj tog vitamina zbraja
Svjetsko tržište vrijedi gotovo dvije milijarde dolara. Rastu pridonose manjak vitamina, starenje i interes za moguće učinke na imunost
Rast svjetskoga tržišta vitamina D, kao i drugih dodataka prehrani koji ga sadržavaju, nije izazvan samo njegovim nedostatkom među stanovništvom i starenjem već i pandemijom koronavirusne bolesti 2020. O nedostatku tog vitamina provedena je analiza 'A Systematic Review and Meta-analysis of Circulating 25-hydroxyvitamin D Concentration and Vitamin D Status Worldwide' tijekom 586 znanstvenih istraživanja koja su obuhvatila više od dva milijuna stanovnika u 102 zemlje svijeta, a rezultati su objavljeni 2025. u časopisu Journal of Public Health.
Prema njima, 50-ak posto svjetskoga stanovništva ima manjak vitamina D, ali samo njih 20-ak posto znatan, što znači da će uporaba tableta, kapsula i kapi koje ga sadržavaju i dalje rasti. Prema studiji 'Vitamin D Global Market Report 2026 – 2030' Business Researcha, procijenjeni je rast svjetskoga tržišta vitamina D na godišnjoj razini 10,3 posto. Ono danas vrijedi 1,97 milijardi dolara, a procjena za 2030. jest 2,92 milijarde dolara.
Prema HALMED-ovu izvješću o potrošnji lijekova za 2025., kolekalciferol (vitamin D) bio je lijek s najvećom količinskom potrošnjom u Hrvatskoj mjerenom definiranim dnevnim dozama na tisuću stanovnika na dan. Potrošnja je porasla s 40,68 takvih doza 2019. na 106,63 godine 2023. te na 149,94 prošle godine, odnosno više od tri puta.
Različite ocjene
Iako Hrvatska ima velik broj sunčanih dana, to ne jamči dovoljnu koncentraciju vitamina D među stanovništvom.
– U istraživanju objavljenom 2025., provedenom na 829 odraslih osoba koje su obavile laboratorijsko testiranje, čak 43,7 posto imalo je koncentraciju 25(OH)D nižu od 50 nmol/L, odnosno 20 ng/mL. Mogući razlozi uključuju sve dulji boravak u zatvorenim prostorima, smanjenu izloženost UVB zračenju tijekom zimskih mjeseci, nedovoljan prehrambeni unos te pretilost i pojedine bolesti – kaže prof. dr. sc. Ruža Frkanec iz Centra za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu.
