AI čini zaposlenike učinkovitijima, ali ne i kompanije pametnijima

Umjetna inteligencija sve više mijenja način na koji zaposlenici obavljaju svoj posao, nova europska pravila otvaraju pitanja transparentnosti plaća, a poslodavci istodobno pokušavaju zadržati kvalitetne radnike i pripremiti ih za poslove koji se ubrzano mijenjaju. U takvim okolnostima upravljanje ljudskim potencijalima više nije samo pitanje zapošljavanja, plaća i radnih uvjeta. Od HR stručnjaka sve se više očekuje da sudjeluju u donošenju poslovnih odluka, oblikovanju organizacijske kulture i razvoju strategija koje će kompanijama omogućiti da ostanu konkurentne.

Upravo su ti izazovi u središtu jubilarne, desete Liderove HR konferencije, koja se danas održava u zagrebačkom hotelu Zonar. Konferencija okuplja predstavnike uprava, HR direktore i stručnjake za upravljanje ljudskim potencijalima koji će kroz predavanja i panel-rasprave pokušati odgovoriti na pitanje kako uskladiti tehnološki razvoj, potrebe zaposlenika i poslovne ciljeve kompanija.

Koliko su se izazovi promijenili tijekom deset godina održavanja konferencije, u uvodnom je govoru istaknula direktorica Lidera Bojana Božanić Ivanović.

Dok su prije desetak godina u središtu rasprava bile teme poput fleksibilnog radnog vremena i međugeneracijskih razlika, danas se sve više govori o umjetnoj inteligenciji, njezinu utjecaju na postojeća radna mjesta i nastanku novih poslova. Pritom, naglasila je, nije riječ samo o uvođenju novih tehnologija, nego i o potrebi da kompanije preispitaju način na koji su organizirane i kako funkcioniraju.

AI povećava produktivnost, ali ne mijenja cijele organizacije

Pozivajući se na najnovije Gallupovo izvješće State of the Global Workplace 2026., upozorila je na zanimljiv raskorak između individualne produktivnosti i promjena na razini cijelih organizacija. Umjetna inteligencija već pomaže zaposlenicima da budu učinkovitiji u svakodnevnom radu, ali relativno malo njih smatra da je doista promijenila način na koji funkcionira njihova kompanija.

– Drugim riječima, pojedinci postaju učinkovitiji, ali kompanije ne nužno i pametnije – istaknula je Božanić Ivanović.

Neangažiranost zaposlenika stoji svijet deset bilijuna dolara

Istodobno, podaci o angažiranosti zaposlenika pokazuju da se kompanije suočavaju s problemom koji sama tehnologija neće riješiti. Prema Gallupu, samo je svaki peti zaposlenik u svijetu istinski angažiran na poslu. To znači da u prosječnom timu od deset ljudi samo dvoje osjeća snažnu povezanost sa svojim poslom, kolegama i ciljevima organizacije.

Ostalih osmero pritom ne mora nužno biti nezadovoljno plaćom ili radnim uvjetima, niti razmišljati o odlasku iz kompanije. Mogu uredno izvršavati svoje zadatke, ali ne osjećati stvarnu povezanost s onim što rade. Gallup procjenjuje da takva nedovoljna angažiranost svjetsko gospodarstvo stoji oko deset bilijuna dolara godišnje izgubljene produktivnosti, odnosno gotovo devet posto svjetskog BDP-a.

Menadžeri pod sve većim pritiskom

Posebno je upozorila na položaj menadžera, čija motivacija i angažiranost slabe brže nego kod ostalih zaposlenika. Od njih se istodobno očekuje da motiviraju svoje timove, budu stručnjaci u svojem području i ostvaruju sve zahtjevnije poslovne ciljeve. Dodatni pritisak stvara smanjivanje broja rukovodećih pozicija u dijelu kompanija, zbog čega pojedini menadžeri preuzimaju odgovornost za sve veći broj zaposlenika. Takvo opterećenje, upozorila je, može dovesti do frustracija i dodatnog pada angažiranosti.

Ni najmodernija tehnologija ne može zamijeniti angažirane ljude

Upravo zato, smatra Božanić Ivanović, rasprava o umjetnoj inteligenciji ne smije se svesti samo na produktivnost, automatizaciju i razvoj novih kompetencija. Jednako je važno pitanje kako će nove tehnologije promijeniti način upravljanja ljudima. Kompanije mogu raspolagati najmodernijim alatima, ali ako zaposlenici nisu angažirani i ne razumiju kako njihov rad pridonosi zajedničkim ciljevima, ni tehnologija neće ostvariti svoj puni potencijal.

– Najveći izazov neće biti samo pronaći ljude s odgovarajućim kompetencijama ni samo naučiti zaposlenike koristiti nove tehnologije. Bit će to izgradnja organizacija koje su dovoljno prilagodljive da prihvate promjene, dovoljno pametne da iskoriste tehnologiju i dovoljno dobre u upravljanju ljudima da pritom ne izgube ono što ih čini uspješnima – zaključila je Božanić Ivanović.