U rješavanje problema digitalne ovisnosti moraju se uključiti i kompanije

Ovisnost o digitalnom sadržaju postala je javnozdravstveni problem u čije se rješavanje moraju uključiti svi društveni dionici, pa i privatne kompanije. Poručila je to ugledna američka psihijatrica Anna Lembke tijekom izlaganja na dvodnevnoj konferenciji 'Impact SEE, presented by Mastercard' koja se održava u Bukureštu. Zbog njezina izlaganja u dvorani se tražilo mjesto više, s obzirom da je Lembke, profesorica psihijatrije i bihevioralnih znanosti na sveučilištu Stanford, autorica bestselera 'Dopaminska nacija' koja govori o uzrocima opiodne krize u SAD-u te povezuje neuroznanost ovisnosti s problemom kompulzivne prekomjerne konzumacije.

Kako je istaknula, dopamin je otkriven kao neurotransmiterski sustav ljudskog mozga 1950-ih godina. Neurotransmiteri su kemijske tvari koje nastaju u našem mozgu i omogućuju preciznu kontrolu električnih krugova koji nas definiraju. - Dopamin je ključan za doživljaj užitka, nagrade i motivacije. Iako nije jedini neurotransmiter uključen u taj proces, predstavlja konačni zajednički put za sve potkrepljujuće tvari i obrasce ponašanja. Zbog toga je postao univerzalno mjerilo kojim neuroznanstvenici procjenjuju ovisnički potencijal različitih podražaja. Što se više dopamina oslobodi i što je to oslobađanje brže, to je veća vjerojatnost da će određena tvar ili ponašanje djelovati potkrepljujuće na pojedinca – pojasnila je Lembke.

Znanstvena istraživanja su pokazala da kod štakora i miševa čokolada povećava odašiljanje dopamina za 55 posto iznad bazalne razine, spolni odnos za 100 posto, nikotin za 150 posto, dok amfetamin dovodi do skoka od čak tisuću posto. - To slikovito objašnjava zašto prvo pojedemo obrok, zatim imamo spolni odnos, a tek potom zapalimo cigaretu – kazala je Lembke.

Nažalost, još nemamo minijaturne pametne telefone za štakore pomoću kojih bismo precizno izmjerili ovisnički potencijal oslobođenog dopamina, no znamo da društvene mreže i drugi oblici digitalnih medija aktiviraju isti put nagrađivanja kao droge i alkohol. Prema njezinim riječima, znanstvenici u Francuskoj osmislili su pokus u kojem su štakori mogli fotografirati sami sebe.

Pokus je u početku bio uparen sa šećernom vodicom na način da su štakori pritiskali polugu kako bi je dobili. No čak i kada im je šećerna vodica bila dulje uskraćena, štakori su nastavili pritiskati polugu samo kako bi gledali vlastite fotografije. To upućuje na to da 'selfiji' štakorima mogu pružati jednaku zabavu kao i ljudima. Lembke je upozorila i na svojevrsni paradoks, a to je da su stanovnici bogatih država mnogo nesretniji nego oni u siromašnijima.

- To proizlazi iz istraživanja provedenog u Sjedinjenim Američkim Državama u kojem sam sudjelovala, a koje je analiziralo niz različitih pokazatelja u gospodarstvu, zdravstvu i općoj dobrobiti. Pokazalo se da, iako bogatstvo u SAD-u i mnogim drugim zemljama svijeta raste, subjektivni osjećaj sreće kod ljudi opada, dok stope depresije rastu – istaknula je Lembke.

Po njezinim riječima, pokazuje se da isti obrazac vrijedi za brojne nacije diljem svijeta. Ako se usporede globalna istraživanja o sreći, prije otprilike 2000. godine vrijedilo je pravilo da kako su države postajale bogatije, tako su im i građani općenito bili sretniji. To više nije točno, naglašava američka psihijatrica. - Danas najbogatije zemlje svijeta bilježe pad razine sreće kod svojih stanovnika. Isto vrijedi i za probleme s mentalnim zdravljem. Vidimo da stope depresije i tjeskobe najbrže rastu upravo u najbogatijim zemljama svijeta – istaknula je.

Pritom valja napomenuti da su to ujedno i zemlje u kojima građani imaju najbolji pristup najsuvremenijim metodama liječenja mentalnih poremećaja. U tim se državama propisuje najviše antidepresiva i pruža najviše psihoterapije, što upućuje na to da u samim temeljima krivo shvaćamo ono što ljude čini zdravima i sretnima. - Netko bi mogao reći 'Pa dobro, riječ je o pojačanom dijagnosticiranju, ljudi danas jednostavno govore o sebi kroz prizmu mentalnih bolesti'. Do određene mjere to jest točno. No pogledamo li vrlo objektivne pokazatelje - poput broja samoubojstva, što je stvarni odraz toga kako ljudi doživljavaju vlastiti život - vidimo da po prvi put u povijesti ljudi u bogatim zemljama češće oduzimaju sebi život nego oni u siromašnijim – tvrdi Lembke.

Nije slučajnost što se ove promjene poklapaju s razvojem digitalne ekonomije i što tehnologija pridonosi rastu mentalnih bolesti, naglasila je u izlaganju Lembke. - Rekla bih da je ključna zabluda o mentalnom zdravlju i bolestima u tome što zaboravljamo da je samo obilje zapravo izvor stresa. Naš mozak nije evoluirao za svijet izobilja. Ravnoteža između užitka i boli razvila se za svijet oskudice i stalne opasnosti, a to više nije svijet u kojem danas živimo – ističe Lembke.

Ovaj problem pretvorio se u javnozdravstveni problem i doista mu moramo pristupiti na taj način. Kako je poručila Lembke, obitelji, škole, vjerske zajednice, korporacije, vlada, svi moraju sjesti za isti stol i zajednički promisliti o tome kako ćemo se suočiti s ovisnošću u suvremenom svijetu, koja je zapravo moderna kuga, budući da smo gotovo sve pretvorili u drogu.

- Jedan od primjera izrazito pozitivnog zajedničkog ishoda jest sudski spor oko društvenih mreža u koji sam bila uključena u SAD-u. Kao što mnogi od vas vjerojatno znaju, u kolovozu

se Meta se nagodila u tužbama vezanim uz društvene mreže sa 47 američkih saveznih država. Iako nisu izrijekom priznali da su stvorili ovisnički proizvod koji šteti djeci, to se podrazumijevalo. Obvezali su se isplatiti između 12 i 18 milijardi dolara zajednicama i školama kako bi pokušali ublažiti štetu koju su njihovi proizvodi nanijeli – istaknula je Lembke.

No još više ohrabruje činjenica, kaže Lembke, što se taj tehnološki div obvezao izmijeniti sam proizvod, točnije 'Teen Instagram'. Promijenit će ga na nekoliko vrlo važnih načina koji izravno rješavaju čimbenike koje je spomenula Lembke, a koji vode ka stvaranju ovisnosti.