Najgore rezultate u iskorištavanju početnog efekta pristupanja EU, bilježi sektor poljoprivrede. Negativna vanjskotrgovinska bilanca u poljoprivredi narasla je za 230 milijuna eura, otkriva analiza HGK o trogodišnjem iskustvu članstva Hrvatske u EU.
- Prije ulaska u EU postojala je visoka razina zaštite poljoprivrednih proizvoda, koja je ulaskom ukinuta. Hrvatska nije dobro iskoristila razdoblje prilagodbe, a istovremeno je izgubila povlastice koje je imala u CEFTA-i. Tako su se naši poljoprivredni proizvođači našli oči u oči sa konkurencijom iz EU, bez da su bili pripremljeni. Osim toga, kada su uvedene sankcije Rusiji, zemlje EU-a plasirale su dobar dio svojih suviškova upravo na hrvatsko tržište. To se najviše vidjelo prema niskim cijenama peradi, sira i mlijeka. Budući su naši ljudi kupci niske kupovne moći, dogodila se situacija da domaće tvrtke moraju jesti vlastitu supstancu, kako bi odgovorile na te niske cijene, pojašnjava Bukovac koji je znatan dio svoje karijere proveo radeći upravo u državnoj administraciji zaduženoj za poljoprivredu.
Ovo izvješće HGK, koje na svjetlo dana iznosi sve negativne pokazatelje gospodarskih politika u zadnje tri europske godine, također je ukazalo na iznimno niske razine direktnih stranih investicija, ukazujući na njihovu strukturu koja se mahom odnosila na kupovinu banaka i osiguravajućih društava, a znatno manje na ulaganja u industrijsku ili neku drugu proizvodnju. Sve to negativno utječe na BDP, a slaba iskorištenost EU fondova također je jedan od faktora koji će nas, i u budućnosti, koštati.
- Izostali su veliki projekti, javne investicije, infrastrukturni projekti kakve su imale zemlje EU-a, koje su ušle prije nas. Što se poljoprivrede tiče, Hrvatskoj je za sedmogodišnje razdoblje na raspolaganju 2,5 milijardi eura za ruralni razvoj. Za izravna plaćanja, poticaje po hektaru i slično, 378 milijuna eura godišnje, a za investicije u poljoprivredi još 333 milijuna eura godišnje. Tih 333 milijuna eura trebalo bi ići u izgradnju infrastrukture, primjerice, ceste, vodovod, odovodnju, a te mjere se još uopće nisu počele provoditi, govori Bukovac.
Napomenuo je i situaciju u kojoj se država našla po pitanju Mjere 4, Ulaganje u fizičku imovinu, gdje se dogodilo da su europski revizori posumnjali, nakon upozorenja mahom za natječaj zainteresiranih malih poduzetnika, da su stvoreni umjetni uvjeti prilikom raspisivanja natječaja, a to je otvorilo čitav niz problema s kojima se resor poljoprivrede tek treba suočiti.
- Svi sumnjivi predmeti i pripadajuća natječajna dokumentacija poslana je mreži institucija AFCOS-u, koji treba utvrditi je li bilo nepravilnosti prilikom raspisivanja i provođenja ovog natječaja. Međutim, prema mojem mišljenju, bilo koji ishod bit će vrlo problematičan. Utvrde li se nepravilnosti, osim što će Hrvatska morati vratiti taj novac, a za provođenje Mjere 4.11 prvotno je bilo alocirano 370 milijuna kuna, koje se trebalo distribuirati prema 20 zainteresiranih poduzetnika, od njih prijavljenih 1100, pa je potom alokacija proširena na 860 milijuna kuna, koje su trebale biti raspoređene na 250 projekata, a što je 50 posto ukupnih sredstava za tu operaciju, na 7-godišnjoj razini- država će možda morati platiti još i kaznu od 5 posto od te ukupne svote, pojašnjava nastale komplikacije Bukovac.
I dok priča o Mjeri 4 miruje u AFCOS-u, već su izgledni pojedini scenariji.
- Država može poništiti taj natječaj, ali to onda znači blokadu svih projekata i ti ljudi više nemaju mogućnost da se s istima natječu na nekom drugom natječaju za dodjelu sredstava. Država može odbiti sumnjive, ali se izlaže mogućnosti da ju svi drugi koji su sudjelovali u natječaju tuže. Treća je mogućnost sniziti potpore od kojih su neke iznosile 90 posto, na 50 posto, pa da se svi namire, rekao je HGK-ov stručnjak za poljoprivredu.
Ovo izvješće jasno pokazuje kako Hrvatska nije iskoristila prednost početnog efekta pristupanja EU. Prema Komori dostupnim statističkim podacima, BDP naše zemlje prošle je godine rastao ispod razine EU, a stope razvoja pokazuju kako su od Hrvatske gore još samo Bugarska i Rumunjska, a i one imaju tendenciju da nas uskoro prestignu.
Druga smo najlošija članica po stopi nezaposlenosti, treća najlošija po stopi aktivnosti i zaposlenosti, a inozemni investitori, prošle su godine uložili tek 127 milijuna eura, što ima veze čak i s konverzijom švicaraca, ali svejedno ukazuje na ozbiljne probleme u ekonomiji naše zemlje. Što se tiče povlačenja sredstava iz EU fondova, RH značajno zaostaje za stopama iskorištenja na razini EU (65,2% : 92,1% u 2007.-2013.), stoji u izvješću HKG.
Odgovornost za ovako porazne rezultate kada je u pitanju povlačenje eura, dakako, pada na državnu administraciju, ali problem nije samo u njezinoj neučinkovitosti.
- Najveća odgovornost je na državnoj administraciji jer nije iskoristila taj novac, ali valja reći i kako je dobar dio hrvatskih poduzetnika suočen s krizom koja i dalje traje, zbog čega velika većina tih poduzetnika ne može ostvariti sufinanciranje svojih projekata. Osim toga, stvorila se slika da su fondovi komplicirani i da u to uopće ne treba ići. Imamo primjere da nam sami poduzetnici koji su, u konačnici i dobili sredstva iz EU fondova, kažu kako im se to sve ne isplati, ubroji li se uloženo vrijeme, novac i angažman stručnjaka, iako su, primjerice, povukli i do 30 - 40 posto sredstava potrebnih za ostvarenje svojih projekata, rekao je Saša Bukovac.
Dodao je i kako je veliki problem kod povlačenja sredstava iz EU fondova činjenica da se državne institucije koje rade taj posao ne pridržavaju rokova, ali i kako su minimalni financijski pragovi ulaganja vrlo visoki, pogotovo za male i srednje poduzetnike.