Danas je na Ekonomskom institutu (EIZ) održano prvo javno predstavljanje rezultata istraživanja ‘Makroekonomska analiza izvozne konkurentnosti prehrambene industrije Republike Hrvatske‘. Rezultate je elaborirao autor studije Goran Buturac s EIZ-a, a potom je održan okrugli stol na kojem su uz njega sudjelovali ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, predsjednik povjerenstva za internacionalizaciju hrvatskog gospodarstva Joško Klisović, predsjednik Upravnog odbora HIZ-a Darinko Bago te Krunoslav Bešvir, direktor prodaje, marketinga i razvoja tržišta u Sardini.
Buturac je na početku svog izlaganje kazao da je prehrambena industrija iznimno važan sektor hrvatskog gospodarstva na kojeg otpada 24 posto ukupne vrijednosti proizvodnje i 20 ukupno zaposlenih.
- Željeli smo doznati kakva je izvozna konkurentnost i perspektiva ove industrije te kako sve vezano uz nju utječe na hrvatsko gospodarstvo – istaknuo je Buturac, dodavši kako se domaće prehrambene kompanije sve više okreću izvozu. Razlog tome vidi u veličini našeg tržišta, kojeg je uz premali kapacitet još poharala i konkurencija iz EU. Sve to je rezultiralo 5,7 milijardi kuna velikim deficitom bilance uvoza i izvoza hrane samo u 2013. godini.
Osvrnuo se i na najvažnija izvozna tržišta od kojih i dalje prednjači CEFTA sa 44 posto ukupnog izvoza. Buturac je kao glavne tri značajke CEFTA-e naveo relativnu zatvorenost tržišta zbog koje ni konkurencija nije toliko jaka, ali to se sve više mijenja, zatim sporazum o slobodnoj trgovini koji je za nas prestao važiti ulaskom u EU i naposljetku relativno siromaštvo tržišta, što znači da se više gleda cijena nego kvaliteta proizvoda.
EU je okarakterizirao kao iznimno kompetitivno tržište s kojim imamo velik deficit. Najviše našeg izvoza (88 posto) otpada na Italiju, Austriju i Njemačku.
Rusiju i Tursku vidi kao zanimljiva tržišta s velikim potencijalom kojeg zasad nismo ostvarili, ali im se sve više okrećemo.
Na kraju je opet apostrofirao stratešku važnost prehrambene industrije za Hrvatsku i najavio dodatno usmjeravanje na izvoz, rast konkurencijskog pritiska, kao i potrebu jačanja uloge države.
Upravo na ulogu države su se referirali Jakovina i Klisović. Klisović tvrdi da je rast izvoza plod sinergije rada izvoznika i gospodarske diplomacije te kako raste potražnja za uslugama njegovog ministarstva među gospodarstvenicima. Pohvalio se anketom prema kojoj 85 izvoznika ocjenjuje njihov rad kao dobar. Jakovina pak smatra da smo, iako mali, dosta zanimljivi igračima iz EU pa je stoga konkurencija na našem tržištu neumoljiva. Smatra kako se nakon negativnih trendova koji su uslijedili po ulasku u Uniju sada polako oporavljamo, što pokazuju i brojke.
Bago je kazao da nam je EU, prema dojmovima izvoznika, donijela više problema nego koristi.
- Našim tvrtkama se jako teško probiti na jaka tržišta Unije zbog protekcije, što prikrivene, što otvorene. Mi, s druge strane, to nismo ispregovarali i sad imamo problema zbog toga. Nismo se spremili za EU, ni kao država ni kao društvo – poručio je Bago.
Bešvir je potvrdio njegovu tezu o tome da je jako teško otvoriti nova tržišta, ali i istaknuo kako su poslovne operacije dosta pojednostavljene pristupanjem Uniji. Kao još jednu pozitivnu stranu članstva naveo je primjer preskakanja posrednika koji su im prije bili potrebni, dok danas rade direktno s prodavačima i tako povećavaju maržu, što im pak ostavlja više novca za ulaganja u razvoj.
Naravno, rasprava nije mogla proći bez razgovora o tečaju kune koji izvoznike guši već desetljećima. Bago je kazao kako je teško očekivati pomake na tom polju, naročito u izbornoj godini, ali kako je pozitivno što se barem razgovara u tom smjeru.
- Deprecijacija kune danas je ravna političkom samoubojstvu – zaključio je.