Tečaj kune još uvijek je otvorena rana nama izvoznicima – poručio je na poslovnom skupu Hrvatskih izvoznika pod nazivom Ekonomske politike Republike Hrvatske i očekivanja za 2015. njihov predsjednik Darinko Bago.
Gost skupa bio je i ministar financija Boris Lalovac koji je istaknuo kako je krucijalni problem hrvatskog gospodarstva taj što kapital kojeg u Hrvatskoj ima, slabo dolazi do poduzetnika.Imamo akumuliranu štednju ali ona ne dolazi do privrede, zato je najvažnije pitanje kako da banke naprave transmisiju štednje u gospodarstvo – istaknuo je Lalovac, dodavši kako je dobro što imamo stabilan bankarski sektor, ali se postavlja pitanje kako žive svi ostali. Bankarski oprez u plasiranju kredita dodatno paralizira i ovako stagnantno gospodarstvo pa stoga ministar ističe kako se okreću drugim izvorima financiranja o kojima su već razgovarali sa svjetskim financijskim institucijama.Tražimo nove equity fondove od EBRD-a i MMF-a koji bi dijelili rizik s HBOR-om i olakšali dotok novca do privrede – izjavio je ministar, uz napomenu da bez toga ni 2015. neće biti pozitivna.
Važnost potpore financijskog sektora izvoznicima i općenito poduzetnicima apostrofirao je i Bago, kazavši kako vjeruje da je moguć ozbiljniji rast u 2015. godini, unatoč recesiji, ako banke budu spremne riskirati s poduzetnicima.
Kako je Josipovićev predsjednik gospodarskog savjeta Boris Cota u svom podužem izlaganju prezentirao rezultate studija koje pokazuju kako smanjenje poreza na rad može destimulativno djelovati na izvoz zbog rasta cijena i povećanje domaće potražnje, Lalovac se osvrnuo i na to istaknuvši kako smatra da smanjenje porezne presije na rad može imati samo pozitivne učinke, kako za građane, tako i za izvoznike.Smatram kako je smanjenje poreznog opterećenja na rad u konačnici dobar smjer za sve jer generalno postajemo konkurentniji – pojasnio je ministar, dodavši kako 70 posto onih koji ulaze u stopu oporezivanja dohotka od 40 posto dolazi iz privatnog sektora, odnosno industrije pa je dobro da tu dolazi do promjene. Također je kazao kako se on zalaže za potpuno ukidanje najviše porezne stope na dohodak te kako će sa smanjivanjem poreznog opterećenja doći više investicija.
Boris Cota je naglasio važnost strukturnih reformi, koje uz financijsku konsolidaciju i mjere monetarne politike mogu potaknuti gospodarstvo na izlazak iz recesije, ipak, objasnio je kako neke mjere koje u ‘normalnim‘ vremenima djeluju, u današnjim uvjetima mogu na nekim područjima djelovati kontrakcijski. Kao poticaj izvozu vidi okretanje inozemnoj potražnji, specijalizaciji i složenijim proizvodima. Ekonomski složeniji proizvodi se nadovezuju jedni na druge u raznim sektorima, a kako je kod nas nestalo dosta takvih branši, poput primjerice brodogradnje, tako nam je pala i izvozna konkurentnost – zaključio je Cota.