Banke i ostali pružatelji platnih usluga od 9. siječnja sljedeće godine moraju svojim korisnicima omogućiti primanje instant kreditnih transfera (IKT), a slanje devet mjeseci kasnije, kazao je državni tajnik u Ministarstvu financija Davor Zoričić
– IKT su vrsta kreditnih transfera kojima se novčana sredstva, u roku od 10 sekundi od vremena primitka naloga za plaćanje, prenose s računa platitelja na račun primatelja plaćanja, i to u bilo koje doba dana i svaki dan u godini – rekao je Zoričić u Hrvatskom saboru, gdje je predstavio izmjene i dopune ukupno pet zakona koji se se tiču platnog prometa i elektroničkog novca te provedbe EU Uredbe o instant kreditnim transferima.
– Uredba propisuje da pružatelji platnih usluga koji nude slanje i primanje kreditnih transfera, svojim korisnicima trebaju omogućiti primanje IKT-a od 9. siječnja 2025. godine, a slanje IKT-a od 9. listopada 2025. – kazao je Zoričić
Državni tajnik je objasnio da se IKT transferi razlikuju od ostalih kreditnih transfera po tome što je obrada moguća i nakon radnog vremena banke ili drugog pružatelja platnih usluga, a novčana sredstva knjiže se na račun primatelja nakon deset sekundi, dok se kod ostalih kreditnih transfera čeka najkasnije do kraja sljedećeg radnog dana.
– Unutar deset sekundi moraju se vidjet sredstva na računu primatelja, moraju bit prebačena s računa platitelja. To vrijedi za sve dane u godini, bilo koje doba dana i za sva plaćanja, domaća i inozemna – napomenuo je Zoričić u odgovoru na pitanje HDZ-ova zastupnika Marina Mandarića.
Kada je riječ o tijelima zadužena za provedbu zakona, Hrvatska narodna banka bit će nadležan za kreditne institucije, a Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga za ostale subjekte iz financijskog sektora.
– Uredba se ne primjenjuje na Hrvatsku banku za obnovu i razvoja, to nije predmet ovog zakona. Što se tiče visine naknada, ona je jednaka naknadi za kreditne transfere, ona mora biti ista – kazao je državni tajnik u odgovoru na repliku SDP-ova zastupnika Borisa Lalovca.
Zastupnik Ivica Baksa (Nezavisna platforma Sjever) podržao je zakonske izmjene jer će one, rekao je, tražiti od pružatelja platnih usluga da bez odgađanja obavijest HNB o svim značajnim operativnim i sigurnosnim incidentima, što je korak naprijed u povećanju transparentnosti i sigurnosti. Na pitanje kako će se osigurati da obavještavanje bude brzo i učinkovito, Zoričić odgovara da će se time baviti Zakon o kibernetičkoj sigurnosti.
– Njime je propisana platforma putem koje se prijavljuju svi incidenti, a onda se koristi za izvještavanje o incidentima. HANFA i HNB će propisati detalje vezano uz izvještavanja – naglasio je.
Kako bi se očuvala potpuna kontrola nad IKT rizicima, dodao je Zoričić, financijski subjekti moraju razviti posebne mehanizme i politike vezane uz postupanje sa svim IKT incidentima.