[gallery columns="5" ids="227776,227777,227778,227779,227780,227781,227782"]
Upitan na 3. Liderovom susretu guvernera regije u Rovinju da odgovori na nedavne pozive za ostavkom, guverner Hrvatske narodne banke rekao je kako neće dati ostavku i podsjetio kako je upravo on prije deset godina upozoravao na opasnosti kredita u ‘švicarcima‘
No, ustvrdio je Vujčić, nitko mu nije dao podršku, a danas ga prozivaju i pokušavaju okriviti za trenutno stanje. Ponovio je kako HNB nije sudionik tih ugovora (između banaka i klijenata) te da će središnja banka nastaviti održavati financijsku stabilnost države koja bi bila ugrožena eventualnom konverzijom kredita u švicarskim francima u kune. Na daljnji upit moderatora panela o monetarnoj politici Miodraga Šajatovića, glavnog urednika poslovnog tjednika Lider, Vujčić je rekao kako HNB neće poduzimati nikakve daljnje mjere, čak i ako dođe do povećanja pritiska. Njegov je posao, zaključio je, održavati financijsku stabilnost države i to će nastaviti činiti.
Njegove tvrdnje o opasnostima konverzije spornih kredita referirale su se na prijašnje predavanje bivšeg guvernera Narodne banke Srbije Radovana Jelašića, sada zaposlenika Erste Bank Mađarska, u kojem je pojasnio uvjete u kojima si države mogu priuštiti provođenje takve konverzije, koristeći pritom primjer Mađarske. Ta je zemlja mogla ući u konverziju hipotekarnih kredita iz švicarskih franaka u mađarske forinte zato što su imali dovoljno visoke devizne rezerve, suficit tekuće platne bilance i nisku referentnu kamatnu stopu. Jelašić je cijelo svoje predavanje posvetio najaktualnijem problemu, kreditima u stranima valutama izloživši u detalje ono što se događalo u Mađarskoj. Odgovornost je, prema njemu, podijeljena na sve institucije, uključujući komercijalne banke i središnje banke, premda je glavni teret krivnje ipak svalio na političare koji su trebali biti potpora bankarima kada su upozoravali na opasnosti i rizike kreditiranja u stranim valutama. No, kratkoročna korist postojala je za sve upletene strane zbog čega se nitko nije usudio ‘prekinuti zabavu‘. Komercijalne banke, pak, nisu mogle izbjeći davanje spornih kredita čak i kada su željele, drži Jelašić, jednostavno zbog pritiska konkurencije i tržišta.
Na 3. susretu guvernera, ove godine na temu ‘Stanje i budućnost financijskih sustava u regiji‘ na kojem su pored Vujčića sudjelovali Dimitar Bogov (Narodna banka Makedonije), Milojica Dakić (Centralna banka Crne Gore), Boštjan Jazbec (Banka Slovenije) i Kemal Kozarić (Centralna banka BiH), prevladavao je stav prema kojem središnje banke ne bi trebale intervenirati u ono što su sudionici okarakterizirali kao ugovorni odnos dvaju strana s pravima i obvezama, dok se načelnu odgovornost za probleme uglavnom pripisalo politici.