Još neposredno prije izbora, a osobito nakon izbornog uspjeha Mosta, u javnosti i u gospodarskom programu Mosta ponovo se počela pojavljivati priča o devalvaciji kune kao jednoj od mogućih reformi ili monetarnih poteza nove vlasti.
Ako ostavimo na stranu da je devalvacija nacionalne valute monetarni fenomen i stvar monetarne politike i da se novoizabrana političko-fiskalna vlast bez ozbiljnih razloga ne bi trebala miješati u monetarnu politiku, postavlja se pitanje bi li devalvacija imala smisla i bi li to pomoglo hrvatskom gospodarstvu.
Mišljenja sam da je kuna visoko precijenjena valuta i da je određena devalvacija kune potrebna i vjerojatno u hrvatskom gospodarskom kontekstu neizbježna, pa makar samo u formi dugoročnog pada kupovne moći stanovništva ako HNB pokuša dugoročno na umjetan način održati njezin sadašnji visoki tečaj. No, prije nego što hrvatski izvoznici počnu slaviti ovakav moj pristup treba reći da je devalvacija sama po sebi loše rješenje. To je čista monetarna iluzija jer bez ozbiljnih bi strukturalnih reformi u Hrvatskoj devalvacija samo pogoršala postojeće probleme. Osim toga bilo koji pozitivan efekt devalvacije, ako se ne provedu strukturne reforme, ostao bi marginalan, ako bi ga uopće bilo.
To potvrđuje i nedavna devalvacija ruskog rublja, koji je uglavnom zbog pada cijena nafte i plina tijekom 2015. devalvirao za više od 60% u odnosu na američki dolar i druge svjetske valute. No to nije pomoglo ruskom izvozu jer u doba globalizacije i vrhunskih tehnologija za svjetsko tržište treba imati gotove proizvode i usluge koje se onda može jeftinije prodati kad nacionalna valuta devalvira i kad bi oni trebali postati konkurentniji. Ali ako takvi vrhunski proizvodi i usluge ne postoje ili su i dalje potpuno nekonkurentni i nakon pada vrijednosti nacionalne valute, onda devalvacija ne pomaže izvozu, kao što je to slučaj u Rusiji danas.
S obzirom na to da kvalitetni moderni proizvodi i usluge za svjetsko tržište često zahtijevaju znatnu početnu investiciju i te da zbog devalvacije rastu uvozne cijene repromaterijala i drugih potrebnih proizvoda da bi se proizvodni ciklus mogao završiti i gotov proizvod lansirati na svjetska tržišta, inicijalni učinak devalvacije može biti vrlo negativan, a dugoročni više zavisi od učinkovitosti strukturalnih reformi nego od devalvacije.