Projekt istraživanja nafte i plina na Jadranu uzburkao je mnoge vode - od političkih do stručnih. Čak se i Bruxelles namrštio, a sada su se uključili i susjedi
Slovenija, Italija i Crna Gora, traže međunarodne konzultacije oko Strateške studije o vjerojatnom značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu. Radi se o standardnoj proceduru koja je propisana Konvencijom o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica (ESPOO).
To će usporiti donošenje Strateške studije – temeljnog dokumenta za potpisivanje ugovora s odabranim koncesionarima (Ina, ENI, OM, Marathon Oil i Medoilgas) za projekt istraživanja i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu - a time se i početak radova na Jadranu.
- Inicijalni rokovi za potpis ugovora s odabranim ponuditeljima bili su početak travnja. Po potpisivanju ugovora prvi korak je osnivanje podružnice u Hrvatskoj za što je predviđeni rok ugovorom od tri mjeseca. Nakon toga kreće se u planiranje 3D seizmičkog snimanja za koje je potrebno napraviti ocjenu utjecaja zahvata na ekološku mrežu te ishoditi razne dozvole i odobrenja, a sam početak radova odnosno snimanja ovisi o tome. S obzirom na prekogranične konzultacije nije moguće završiti stratešku procjenu utjecaja na okoliš do kraja ožujka kako je prvotno bilo planirano, stoga se sve pomiče za dva mjeseca tako da nije realno da će se ugovori potpisivati prije lipnja, a u skladu s time radovi će vjerojatno započeti početkom sljedeće godine – odgovaraju u Agenciji za ugljikovodike (AZU) koja vodi projekt.
Morski zakoni i direktive jasno propisuju međunarodne konzultacije u podregiji Jadrana, govori OraH-ov europarlamentarac Davor Škrlec.
- Isto tako se u slučaju izgradnje slovenskih HE na Savi po ESPOO provodio prekogranični utjecaj i bile su tribine u Zagrebu. Znamo da taj utjecaj na Hrvatsku postoji, ali je sve prošlo vrlo glatko. Mi smo jako skloni bez ikakvih problema i uvjeta propuštati tuđe projekte, ali se onda ljutimo kada suprotna strana našim projektima pristupa ozbiljno – konstatira Škrlec.
On izdvaja važne činjenice koja javnost još uvijek ne zna:
- Polja za istraživanje i eksploatacija su u suprotnosti s izmjenama Plana i programa prostornog uređenja Republike Hrvatske iz 2013. Dokumentacija strateške procjene utjecaja na okoliš nije napravljena prema Direktivi EU i nekoliko ključni manjkavosti u studiji: nepoznato je kako će se otpadni materijal i tehnička voda otpremati na kopno, rizici povezani s transportom i lokacije na kopnu gdje će se taj otpad obrađivati i odlagati, izrađivači studije su zaboravili u studiji obraditi kako će se nafta/plin transportirati na kopno, mogući utjecaj podmorskih naftovoda/plinovoda i gdje će na kopnu biti prihvat nafte/plina. Nadalje, nisu napravljeni kumulativni utjecaji nesreća na više platformi istovremenih ili u kratkom vremenskom razmaku i nije napravljen model morskih struja i distribucija naftnog filma u slučaju.
Prvo je trebalo izraditi Morsku strategiju prema Direktivi iz 2008., nastavlja, koja se kod nas zove Strategija upravljanja morskim okolišem i obalnim područjima. Za tu strategiju je potrebno provesti stratešku procjenu utjecaja na okoliš, imati kvalitetnu javnu raspravu i prekogranične konzultacije.
- Rezultat je određivanje područja na Jadranu koja neće stvarati sukobe gospodarskih sektora i sačuvat će biodiverzitet i zaštiti okoliš. To je sve zapisano u EU dokumentima. Onda bi imali jasno određena područja gdje se smiju vršiti istraživanja i eksploatacija, a ne kao u ovom slučaju preko 90 posto našeg dijela Jadrana – jasan je Škrlec.