Europska komisija u četvrtak je objavila izvješće s analizom gospodarske situacije u Hrvatskoj u kojoj su ponovno, drugi put zaredom, utvrđene makroekonomske neravnoteže
Komisija je u sklopu Europskog semestra objavila tzv. zimski ekonomski paket, koji sadrži analize ekonomskih politika svih zemalja članica i eurozone u cjelini te dubinske analize za 16 zemalja koje imaju makroekonomske neravnoteže. Utvrđeno je, drugu godinu zaredom, da Hrvatska ima prekomjerne makroekonomske neravnoteže, koje zahtijevaju odlučnu političku akciju i specifični monitoring.
Hrvatska je u petoj kategoriji. U svibnju bi mogla prijeći u šestu ako Komisija ocijeni da nacionalni reformski program ne nudi jamstvo da se ide prema ispravljanju neravnoteže. Prvih pet kategorija je preventivno, a ulazak u šestu podrazumijeva početak korektivnog postupka.
Do sada još nije pokrenut korektivni postupak ni protiv jedne zemlje. U sklopu korektivnog postupka od zemlje se traži da izradi korektivni akcijski plan. Komisija zatim ocjenjuje taj plan i ako nije zadovoljna, traži novi. U slučaju da ni drugi korektivni akcijski plan nije zadovoljavajući, zemlje članice eurozone mogu biti financijski kažnjene do 0,1 posto BDP-a, dok kod ostalih zemalja postoji mogućnost suspenzije dijela europskih fondova koji su im na raspolaganju.
Komisija različito stupnjuje makroekonomske neravnoteže. U prvoj kategoriji su zemlje koje nemaju neravnoteže, u drugoj one s neravnotežama koje zahtijevaju monitoring i političku akciju, u trećoj zemlje s neravnotežama koje traže monitoring i odlučnu političku akciju, u četvrtoj zemlje s neravnotežama koje zahtijevaju specifični monitoring i odlučnu političku akciju, u petoj zemlje s prekomjernim neravnotežama koje zahtijevaju specifični monitoring i odlučnu političku akciju i šestoj su one zemlje koje imaju prekomjerne neravnoteže koje zahtijevaju odlučnu političku akciju i aktiviranje Postupka za makroekonomske neravnoteže (EIP).
Hrvatska, kao i druge zemlje članice, treba do kraja travnja predati svoj Nacionalni reformski plan, koji će Komisija ocijeniti u svibnju. U slučaju da Komisija ne bude zadovoljna aktivirao bi se korektivni postupak za ispravljanje makroekonomskih neravnoteža.
Glavni zaključci dubinske analize hrvatskog gospodarstvu su: prigušeni rast, odgođeno restrukturiranje tvrtki i tmurna situacija sa zaposlenošću.
Zaduženost kućanstava i poduzeća koči potrošnju i investicije. Privatni i javni sektor se razdužuju umjerenom brzinom, ali korporativni dug ostaje skoncentriran u korporacijama sa slabom profitabilnošću.
Komisija navodi i da su "mrežne industrije", termin koji označava javne usluge od općeg interesa, "usko grlo za potencijal gospodarskog rasta". Ocjenjuje da zdravstveni sustav predstavlja izvor fiskalnog rizika, slabosti obrazovnog sustava zajedno sa slabašnim inovacijskim kapacitetitima mogu negativno utjecati na dugoročni rast produktivnosti, a ograničeni administrativni kapaciteti predstavljaju prijetnju za punu apsorpciju europskih fondova.
Komisija ističe da je Hrvatska postigla određeni ili ograničeni napredak u ispunjavanju specifičnih preporuka Europske komisije, poput reforme radnog zakonodavstva ili testiranja otpornosti bankarskog sektora. No, nikakav napredak nije zabilježen u pogledu preporuke da se smanji dostupnost ranog umirovljenja.
Komisija upozorava na ograničenu konkurenciju na domaćem tržištu, na kojem neke kompanije imaju gotovo monopolski položaj.
Komisija se osvrnula i na odluku o zamrzavanju tečaja švicarskog franka za hipotekarne kredite u toj valuti. "To naglašava potrebu za predvidljivijim pravnim sustavom, razmjernom i pravednom intervencijom države u financijski sektor i primjenom sheme za rješavanje osobnog bankrota", kaže Komisija.
Lalovac i Grčić najavili daljnje reforme
Ministar financija Boris Lalovac u četvrtak je, komentirajući zaključak Europske komisije da bi Hrvatska zbog prekomjerne makroekonomske ravnoteže trebala poduzeti dodatne političke akcije, najavio da će za dva mjeseca biti završen prijedlog snažnih reformi, koje će potom Hrvatska prezentirati Bruxellesu.
Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić kazao je, pak, da je dio reformi proveden te da će se napraviti novi korigirani nacionalni program reformi.