Hrvatska
StoryEditor

Energetska obnova prilika je za građevinski sektor

29. Studeni 2013.

Hrvatska će do 2020. godine izdvojiti pet milijardi kuna za energetsku obnovu javnih i privatnih zgrada.

To je rečeno na panel diskusiji ‘Energetska obnova višestambenih zgrada 360 stupnjeva‘ u organizaciji Hrvatske udruge proizvođača toplinsko fasadnih sustava. Skup je održan u zagrebačkom hotelu Westin u prisustvu stotinjak promatrača.

Predsjednik HUPFAS-a Dorijan Rajković rekao je da motiva za ovaj skup ne manjka. Građevinski sektor u ovom dijelu ima kroz energetsku obnovu priliku za oporavak. Predsjednik slovenske Udruge proizvođača fasadnih sustava i toplinskih izolacija GIZ PFSTI Darko Bevk prenio je svoja iskustva objašnjavajući kako su Slovenci iskoristili fondove EU u ovom sektoru, odakle su crpili 85 posto sredstava. Godišnje se u Sloveniji obnovi 200 tisuća četvornih metara tlocrtnih površina, ušteda energije je do 50 posto. Dodao je da je u toj zemlji za 80 posto stambenog fonda potrebna temeljita energetska obnova. Još bolja iskustva imaju u Estoniji, zemlji duge zime, o čemu je pričao gost na panel diskusiji Lauri Suu, grant menadžer u estonskom Fondu za energetsku učinkovitost Kredex. U ovoj je zemlji 60 posto višestambenih zgrada izgrađeno u periodu od 1960. do 1990., a 30 posto prije 1960., pa je bilo za očekivati kako će u ovoj djelatnosti biti posla za građevinare. Primjerice, za projekte u glavnom gradu Talinu potrošeno je četiri milijuna eura, od čega su više od pola financirali sami vlasnici zgrada, manji dio bio je grant Kredexa, a preko milijun eura financirano je iz kreditnih sredstava. Estonija je također iskoristila i sredstva EU fondova, a što se tiče kredita, oni su dosta povoljni - ispod četiri posto kamata. U Hrvatskoj se pak visina kamata kreće od pet do šest posto, kako se moglo čuti, osim HBOR-a koji, kako je rekao predstavnik te banke Nikola Ključariček, daje kredit u visini od tri posto. 

No, HBOR ne može sve isfinancirati, pa su i komercijalne banke pozvane da analiziraju buduće tržište i procijene isplati li im se ponuditi i nižu kamatu za kredit. No, osim kredita, kao problem koji se pojavljuje, naglasila je Silvana Gluić iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, problem su i skupe izrade projektne dokumentacije, suglasnost stanara te nesređene zemljišne knjige. Slovenci također imaju problem sa ZK, no Bevk je istaknuo da nije toliki problem u visini kamata s obzirom da se ipak na kraju ostvari manja potrošnja energije. O problemu suglasnosti stanara govorila je Irena Križ Šelendić, voditeljica Službe za energetsku učinkovitost Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja. U Hrvatskoj je potreban pristanak svih suvlasnika zgrade za takav projekat, dok su estonski i slovenski primjeri pokazali da se ona kreće od 50 do 75 posto, ovisno što će se raditi. Slovenci jedino imaju obavezu da za dizanje kredita traže 100 postotni pristanak suvlasnika i prema riječima Bevka, tu zna biti velikih problema.

Križ Šelendić je rekla da se priprema novi Zakon gdje bi se ta obaveza smanjila na niži postotak, a u toku su javne rasprave o tome, pa je pozvala zainteresirane da se uključe u nju. Također, prema novom zakonu, projekte koji bi kandidirali za sredstva EU trebali bi pisati odgovorni u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Isto tako, jedan je od ciljeva članica EU smanjiti potrošnju energije za 20 posto do 2020., koji će Hrvatska najteže ostvariti i gdje trenutno najviše zaostajemo. Prijedlogom Programa energetske obnove zgrada Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja do kraja 2015. planira se pokrenuti i ostvariti obnova 200 zgrada javnog sektora. Dok javne zgrade u Hrvatskoj predstavljaju manje od pet posto ukupnog fonda, više-stambene zgrade čine 27 posto svih zgrada, što jasno govori o potencijalu obnove upravo tih zgrada.

Predloženo je i da se dio sredstava iz EU fonda za regionalni razvoj, oko pet posto, izdvaja u fond za energetsku obnovu. Upravo je to uradila Estonija, ispričao je Suu, a to znači da bi Vlada trebala pokrenuti inicijativu pred Europskom komisijom. Estoncima je to uspjelo.Razlog zašto je ‘360 stupnjeva‘ dio naziva panel diskusije je zbog toga, kako su objasnili domaćini, što su ovaj problem htjeli sagledati iz svih kutova. Energetskom obnovom zemlje imat će koristi vlasnici stanova kroz smanjenje troškova, građevinski i popratni sektor te i sama država koja će plaćati manje kazne za onečišćenje zraka. Primjerice, Slovenija je prošle godine kažnjena za 80 milijuna eura. 

17. travanj 2024 06:44