Financijskotehnološke tvrtke pozajmljuju novac, mijenjaju ga u različite valute, neke ga i proizvode. I uopće nisu poremetile bankarsko tržište. Banke su ih samo poželjele preuzeti
Među mnogim negativnim posljedicama svjetske ekonomske krize koja je prije osam godina poharala svijet jedna je od važnijih pad ponude kapitala za financiranje poduzeća. U nastojanju banaka da smanje izloženost lošim kreditima i bezvrijednim dugovima uobičajena ponuda obrtnoga kapitala za poduzeća, osobito manja i mikropoduzeća, smanjila se i nominalno i realno. Zato su poduzetnici bili prisiljeni okrenuti se alternativnim izvorima financiranja kao što su skupno financiranje (engl. crowdsourcing), fondovi rizičnoga kapitala i tržišta kapitala, kojima su nastojali pokriti goleme rupe nastale povlačenjem banaka. Tržišta zemalja u razvoju, u koje se bankama ne isplati ulagati u infrastrukturu i u kojima manji igrači osvajaju tržišta inovativnim proizvodima, već odavno primjenjuju financiranje novcem iz alternativnih izvora, a negativni gospodarski trendovi natjerali su i razvijena tržišta da dobro razmisle o alternativi.
Reakcija EU
Nedostatak novca najviše problema pravi malom i srednjem poduzetništvu (MSP), odnosno startup-sceni. Za njih su alternativni izvori blagotvorno rješenje koje spašava poslovanje i ulaganja, a ključni su i za financijsku stabilnost jer ublažavaju učinak mogućih problema u bankarskom sektoru na poduzeća i njihov pristup financiranju. Na europskom je tržištu kriza izazvala tektonske poremećaje i prouzročila raslojavanje strukture kamatnih stopa na dvije razine: na kredite za centar i periferiju. Tako, primjerice, mala poduzeća u Italiji i Španjolskoj plaćaju znatno više kamate od sličnih poduzeća u Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. Takvim razvojem situacije pogođena je i Hrvatska, čiji kreditni rejting baš nije bajan, a posljedice toga, kao i uvijek, snosi realni sektor koji se uza sve probleme s administracijom i nedostatkom kapitala mora boriti i s (pre)skupim kamatama. Prva reakcija institucija Europske unije na krizu bila je postroženje bankovnih propisa, što je vjerojatno pridonijelo pogoršanju problema kreditiranja poduzeća tako što su banke počele dodatno izbjegavati rizik. Tu su priliku vrlo brzo iskoristila tzv. financijskotehnološka (engl. fintech) poduzeća donošenjem inovacija u financijskoj industriji koje mijenjaju cijelu scenu i polako, ali sigurno kidaju komadiće tržišnoga kolača od velikih banaka. Tako danas imate poduzeća koja se bave razmjenom valuta prema povoljnijem tečaju od standardnoga ili procjenjuju kreditnu sposobnost građana, što je prije bilo rezervirano za banke. ‘Fintech‘ cvate na digitalnim platformama, a koliko se zahuktao, pokazuje i podatak da je 2014. u takve tvrtke uloženo više od 12 milijardi dolara. Naravno, ni banke ne sjede prekriženih ruku, nastoje se prilagoditi novoj situaciji suradnjom i akvizicijama ‘fintech’ tvrtki.
Preobrazba novčanika
Na hrvatskom tržištu, kao i inače, trendovi alternativnoga financiranja nisu zaživjeli (ako ne brojite ponudu raznih sumnjivih kredita na stupovima javne rasvjete), poduzeća su i dalje najviše okrenuta bankama. Toga je svjestan i Igor Vukasović, menadžer korporativnih komunikacija Hypo Alpe-Adria banke, koji ističe kako će banke i ubuduće biti glavni izvori financiranja svih segmenta klijenata.
– Događa se transformacija prema digitalnome novčaniku, no u Hrvatskoj je bankovna poslovnica i dalje važna jer je riječ o glavnome prodajnom kanalu naših proizvoda. Međutim, banka mora biti dostupna 24 sata i kad klijenti to od nas traže, zato mobilno i internetsko bankarstvo postaju sve važniji. Bez tih usluga nijedna banka nije konkurentna – smatra Vukasović i zaključuje da inovacije ne moraju biti nove ideje nego mogu biti kombinacija izvrsne prakse i novih elemenata tako da stvaraju novu vrijednost za klijente.