Vlast se snašla i kupila vrijeme za HPB: Glavna skupština Banke prihvatila je odluku o pretvaranju hibridnih instrumenata (potraživanja s osnova izvršenih uplata i prava iz obveznica u dopunski kapital banke izdavanjem novih dionica u iznosu od 252 milijuna kuna) u temeljni kapital, koji se tako s 996 milijuna povećava na 1,2 milijarde kuna.
Naime, posljednjega dana lipnja istječe rok za nužnu dokapitalizaciju HPB-a (istina, DUUDI-jev šef Mladen Pejnović nada se iskamčiti produljenje roka od barem 45 dana; s obzirom na to da je HNB dopustio da se nova uprava banke ‘skuplja‘ izvan svih rokova, možda pristane i na taj produžetak). Dokapitalizacija je postala nužnom nakon što je HNB naložio da u rezervacije za nenaplative plasmane treba izdvojiti dodatnih šestotinjak milijuna kuna (otprilike toliko iznosi i lanjski gubitak). Kako je to srušilo adekvatnost kapitala znatno ispod zakonske granice, Banka za dokapitalizaciju treba 550 milijuna kuna. S procedurom prekomjernog deficita za vratom taj je iznos za državu u ovome trenutku nemoguća misija. Tom ‘hibridnom‘ akcijom namaknulo se manje od polovine.
Uspjeh cijeloga posla, međutim, ne ovisi samo o državi. S Europskom komisijom dogovoreno je da najmanje trideset posto kapitala treba namaknuti netko zainteresiran iz realnog sektora. O tome tko bi mogao ući u HPB-ovo vlasništvo govori se samo kuloarski, neslužbeno. Navodno su u igri privatni mirovinski fondovi (kao i uvijek kad treba uskočiti kao svojevrsna spasonosna zakrpa) i – državna poduzeća!