Sastavljanje Sabora u prvom pokušaju nije uspjelo, ali možda će novi krugovi pregovora i konzultacija kod predsjednice Kolinde Grabar Kitarović danas donijeti kakvo takvo razrješenje i otkriti koje se namjere skrivaju stvarno iza poteza stranaka.
Most je tako konačno otvoreno objavio mjesto koje ga zanima. Predsjednik vlade je novi (zadnji?) uvjet za trostrani sastanak Mosta, SDP-a i HDZ-a. SDP pristaje na sve, ne biraju se sredstva, no HDZ otkriva da mu je dosta Mostovih ‘igrarija‘, ispipavanja i nestručnosti. Potezom na prekinutoj sjednici Sabora kada nisu podržali izbor Roberta Podolnjaka iz Mosta za predsjednika Sabora kao prijedloga SDP-a, pokazali su da se ne smije poigravati s državnim institucijama. Sada odjednom Most dodatno razgovara s HDZ-om i Milorad Pupovac iz SDSS-a koji se svrstavao uz SDP, ne otklanja mogućnost podrške HDZ-u. Hoćemo li nakon toliko muka i ‘petljancija‘ danas biti imalo pametniji? Hoće li političari pripaziti na izjave i poteze te prestati sa zakulisnim igrama kako bi se zaštitilo ono najvažnije – nacionalni, a ne pojedinačni ili stranački interesi?
Rast od 2,8 posto BDP-a u trećem tromjesečju potvrdio je i Državni zavod za statistiku, no kako je prosjek BDP-a 1,99948 posto u zadnja dva tromjesečja zaposlenima u javnom sektoru neće se povećati osnovica plaće za šest posto. Za to bi rast BDP-a trebao biti dva posto i veći. Bilo kakve sumnje u namještanje brojki otklonio je Marko Krištof, ravnatelj Državnog zavoda za statistiku, dok se ljutiti Boris Pleša predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika obrušio na računanje u decimalama. Ako 1,99948 nije dva onda ja ne znam matematiku, rekao je Pleša dodavši da nikada nitko nije spominjao decimale te da se radi o izmotavanju. Od nove vlade očekuje poštivanje sporazuma potpisanog 2009. godine kada je predsjednik vlade bio Ivo Sanader.
Najmoćnija poslovna žena u Hrvatskoj je ove godine Gordana Kovačević, predsjednica Ericssona Nikole Tesle. Našla se na prvom mjestu među 300 poslovnih žena tvrtki iz Hrvatske i inozemstva koje svake godine proglašava Lider u sklopu svoje konferencije Žene u biznisu. Cijelo desetljeće nagradu je osvajala Ljerka Puljić, članica Nadzornog odbora Agrokora, tako da je ovoga puta s njom dogovoreno da ostane izvan konkurencije, no i tako je osvojila posebnu nagradu za teško dostižan niz pobjeda. Kovačević je zaželjela svim poslovnim ženama uspjeh, hrabrost i pretvaranje snova u stvarnost. Na drugom mjestu je Ana Stojić Deban (Zagrebački holding), na trećem Iva Balent (Agrokor), četvrtom Anita Letica (Phillip Morris Zagreb), petom Mladenka Grgić (Euroherc), šestom Tea Martinčić (Hypo Alpe Adria Banka), sedmom Lada Tadeschi Fiorio (Atlantic Grupa), osmom Vedrana Jelušić Kašić (hrvatski ured Europske banke za obnovu i razvoj), devetom Malin Elisabeth Holmberg (Tele 2 Hrvatska) te desetom Gordana Deranja (Hrvatska udruga poslodavaca, Tehnomont). Ministrica socijalne sigurnosti Švedske Annika Strandhall poručila je da osiguranje jednakosti spolova u radnom okruženju znači pametno planiranje ekonomije. Potkrijepila je to podacima Međunarodnog monetarnog fonda koji predviđaju da bi se u slučaju izjednačavanja broja žena i muškaraca u poslovnom svijetu, do 2030. godine BDP u Europskoj uniji povećao za 12 posto. Iako nije sve potpuno savršeno, Švedska je prema istraživanju časopisa The Economist najbolja zemalja na svijetu u primjeni jednakosti spolova u gospodarstvu što je potaknulo i porast nataliteta. Švedska je bila i zemlja partner skupa održanog pod visokim pokroviteljstvom hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović.
U razgovoru za Reuters Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka, upozorio je da je hrvatskim bankama prostor za financiranje države sužen jer pravni i fiskalni rizici onemogućuju pad kamatnih stopa. Stoga nema niti poticanja krhkog gospodarskog oporavka, jer se ponajprije državni dug mora ukrotiti. Svaka banka će, kazao je Adrović, prema svojoj politici kreditiranja brinuti da dodatno financiranje države bude moguće i dalje, ali bez puno prostora za rast razine izloženosti. Također, iako neke banke moraju prebaciti kredite iz švicarskog franka u kredite u eurima što će prema Hrvatskoj narodnoj banci dovesti do ukupnog gubitka u bankarskom sektoru od oko osam milijardi kuna, Adrović veli da sustav to može izdržati. To omogućuje dovoljno kapitala banaka, a Adrović se i nada da će se okruženje u idućim godinama poboljšati kako bi povrat na kapital premašio prinose na obveznicama države.