‘Hrvatska mora odgovoriti na značajne vanjske prepreke, padajuću razinu izvoza, dugom opterećene tvrtke i rastući javni dug, sve u kontekstu niskog gospodarskog rasta i malog prostora za prilagodbe‘, stoji u dubinskoj analizi makroekonomskih nestabilnosti Europske komisije.
Prema danas objavljenim rezultatima analize 17 država članica Europske unije, Hrvatska će morati poduzeti velike napore u konsolidaciji svojih javnih financija, odnosno u smanjivanju proračunskog deficita i zaustavljanju rasta javnog duga.
Komisija odlučne mjere očekuje do kraja travnja ove godine, a ako ne predstavi dodatne mjere, vjeruju u Komisiji, Hrvatska vjerojatno neće ostvariti ciljeve zacrtane za ovu godinu. Konačni rok za dovođenje hrvatskih financija u red je 2016., no konkretne mjere morat će uskoro predložiti Komisiji koja će ih razmotriti i odlučiti o njihovoj provedivosti, održivosti i učinkovitosti tijekom lipnja 2014. Hrvatske neravnoteže Komisija svrstala je u skupinu s Italijom i Slovenijom, gdje je utvrđeno da se radi o značajnim nestabilnostima.
Konkretnije, Komisija smatra kako hrvatskom tržištu rada treba bolje funkcioniranje, bez preciziranja na što se misli, kao i da je poslovna klima u zemlji osjetno ispod prosjeka srednjoeuropskih i istočnoeuropskih država članica. ‘Hrvatska ima najnižu razinu aktivnosti i zaposlenosti, što je djelomično povezano s relevantnim institucijama i politikama, uključujući sustav socijalnih beneficija. Bolje funkcioniranje tržišta rada bit će ključno u pokretanju gospodarskog rasta i potrebne prilagodbe imajući u vidu vanjsku i unutarnju ranjivost.
Dubinska analiza (IDR, in-depth analysis) dio je Procedure makroekonomskih neravnoteža, mehanizma namijenjenog ranoj detekciji mogućih rizika, prevenciji njihovog pojavljivanja i ispravljanju postojećih. Fokus analize je na vanjskoj financijskog održivosti, pokretačima vanjske konkurentnosti, zaduženosti privatnog i javnog sektora, razvoju sektora nekretnina te stanju financijskog sektora. I dok se u većini članica problem visokog deficita povlači, previsoka zaduženost privatnog i javnog sektora, pristup kreditima i visoka nezaposlenost i dalje su izvor rizika za ekonomije tih zemalja.
‘Naša analiza pokazala je da države članice napreduju u rješavanju ekonomskih problema. No, taj napredak neujednačen je i u nekim slučajevima mora biti pojačan. Nadamo se da će članice čvrsto odgovoriti pri čemu mogu računati na našu pomoć kroz konstruktivno partnerstvo za reforme kojima bi trebalo ojačati oporavak i pokrenuti zapošljavanje‘, rekao je Olli Rehn, povjerenik za gospodarstvo i monetarnu politiku.