U Hrvatskoj je 30. kolovoza na snazi bilo 10.406 propisa. Pribrojimo li toj sili propisa stotinu tisuća stranica pravne stečevine EU i nekoliko stotina tisuća presuda jasno je zašto je ovo još jedan razlog zbog kojeg stranci izbjegavaju investirati u Hrvatskoj pišemo u novom broju Lidera.
Brojku od 10.406 zakona, pravilnika, uredbi i ugovora izbrojio je ING registar koji prikupljaju i objavljuju propise od 1952. Potrebno je pritom napomenuti da ovo nije službeni registar zakonodavnih tijela Vlade RH te da nitko u Vladi ni u Saboru ni u Narodnim novinama nije mogao na upit Liderovog novinara Ivice Grčara dati precizan odgovor o točnom broju propisa. Unatoč tome što se ovaj zakonodavni stampedo naglašava kao velika prepreka poticaju stranih investicija, praksa donošenja novih zakona i dalje se ne mijenja.
Nakon neuspjeha tzv. zakonske giljotine, odnosno projekta ‘Hitrorez‘, ubrzano su se donosili propisi za koje su zakonodavne vlasti unaprijed znala da se zapravo ne mogu primijeniti, a neke od promašenih zakona objavljujemo u Lideru. Osim toga za većinu tako na brzinu prihvaćenih propisa uopće nema ni potrebne upravne i druge infrastrukture (kapaciteta za provedbu). Da se trend ne mijenja niti s novom vladajućom garniturom pokazuje primjer prijedloga novog Zakona o porezu na imovinu iako je skoro isti zakon tiho ukinut 2007.