Hrvatska će se pridružiti Europskoj uniji 1. srpnja, 2013., u trenutku kad se i Hrvatska i Europska unija bore pokrenuti svoja gospodarstva.
-Nakon dugotrajnih problema s rastom tijekom proteklih nekoliko godina, nije iznenađujuće da postoje optimistična očekivanja vezano uz koristi od članstva u EU. Premda se postignuća prethodnih krugova proširenja EU čine ciljevima koje će biti teško dostići, Hrvatska ima nekoliko konkurentskih prednosti, kao što su njen zemljopisni položaj, nedovoljno iskorišten turistički potencijal i dobro razvijena cestovna infrastruktura. Ukoliko Hrvatska dobro odigra karte koje su joj dodijeljene te ubrza reforme, očekujemo da će članstvo u EU potaknuti ove prednosti u srednjem roku- objasnio je Alen Kovač, glavni ekonomist Erste banke Hrvatska.
Intenzivniji priljev kapitala vezan uz članstvo u EU smatra se važnim kanalom za poticanje novih prilika za rast kroz svjež kapital, transfer znanja i iskustva te pristup novim tržištima. Tijekom posljednjeg desetljeća, priljev izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku bio je značajan. Međutim, Hrvatska je zaostajala za drugim zemljama u regiji srednjoistočne Europe u pogledu strukture ovih investicija, pri čemu je dominirao uslužni sektor dok su izravna strana ulaganja u proizvodni sektor ostala izrazito rijetka. I dok je to, na primjer, zasigurno osnažilo bankarski sektor, znatno manji uspjeh ostvaren je u proizvodnji, stvaranju radnih mjesta i izvozu. Stoga će izazov predstavljati pokretanje istog obrasca rasta kao i u drugim zemljama u regiji: poticanje izravnih stranih ulaganja posebice u produktivne sektore te razvijanje više razmjenjivih dobara koje je moguće izvoziti. Nadalje, ubrzavanje procesa privatizacije, što se ističe kao jedan od vladinih ciljeva, osiguralo bi dotok svježeg kapitala, veću učinkovitost te prijenos znanja i iskustva.
Premda je biranje sektora teško, Ersteovi analitičari vide turizam kao sektor koji će privući solidan interes, s obzirom na dobre turističke rezultate od početka krize i još uvijek dostupan neiskorišteni potencijal. Segment transporta također djeluje perspektivno, zahvaljujući povoljnom geografskom položaju. Nadalje, dobro razvijena cestovna infrastruktura omogućava više manevarskog prostora jer se time sredstva iz EU fondova mogu usmjeriti u druge vrste infrastrukture, posebice željeznicu i luke. Poljoprivredna i prehrambena industrija ostaju ovisne o ekonomiji obujma, dok su Vladina nastojanja da povećaju iskorištenost neobrađenog poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu korak u pravom smjeru. Energetski sektor je u žarištu zanimanja, s ciljem zamjene uvoza. Kako bi se potaknulo sve ove sektore, strukturne su reforme glavni zadatak koji predstoji.
-Prema međunarodnim pokazateljima kao što su Globalni indeks konkurentnosti, Indeks percepcije korupcije te Indeks lakoće poslovanja, Hrvatska se nalazi iza drugih zemalja u regiji. Problemi su posebno očiti u pogledu veličine i učinkovitosti javnog sektora, rigidnosti radnog zakonodavstva te slaboj zaštiti investitora. Ne postoji alternativa ubrzanju reformi, no vidimo ohrabrujuće signale na terenu kako stvaratelji politika počinju shvaćati da je potrebno intenzivirati reforme. Ovo je pravi trenutak za unaprjeđivanje poslovne klime, uklanjanje zapreka investicijama i osvajanje povjerenja investitora- naglašava Alen Kovač.
Na prekretnici novog poglavlja koje otvara članstvo u EU, još jedan važan faktor je i činjenica da će Hrvatska napustiti Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini (CEFTA). To će rezultirati gubitkom konkurentnosti na tržištu CEFTA-e, vezano uz trgovinu s Bosnom i Hercegovinom te Srbijom, uslijed povećanja carina.
-Očekujemo određene kratkoročne negativne učinke uslijed napuštanja tržišta CEFTA-e, no tržište EU, sa svojih 500 milijuna ljudi, nudi veći potencijal u srednjem roku. Uz to, uslijed članstva u EU domaća će proizvodnja biti pod pritiskom konkurentnosti zbog intenzivnijeg uvoza iz EU, što će, nadamo se, potaknuti povećanje učinkovitosti, no istovremeno će predstavljati i zahtjevno operativno okruženje za veliki broj tvrtki- ističe Alen Kovač.
Ukupna sredstva dostupna Hrvatskoj u periodu od 2014. do 2020. iznosit će 11,7 milijardi eura (otprilike 25% očekivanog bruto društvenog proizvoda u 2013. godini). Ugovaranje i trošenje tih značajnih sredstava svakako će biti važno za hrvatski potencijal rasta u srednjem roku. Međutim, dosadašnji rezultati Hrvatske u povlačenju sredstava iz IPA fondova često su bili kritizirani kao nedostatni. U kombinaciji s činjenicom da su ugovaranje i isplate na početku programskog perioda obično nešto sporiji, te se ubrzaju nakon otprilike godinu dana, čini se da bi Hrvatska mogla očekivati značajniji učinak EU fondova tek u srednjem roku. To znači da Hrvatska mora ojačati institucionalni okvir i ubrzati strukturne reforme ako želi u potpunosti ostvariti koristi od značajnih sredstava iz EU fondova koja su joj dodijeljena.
Nakon što se pridruži Europskoj uniji, Hrvatska bi mogla ući u Proceduru za prekomjerni deficit (Excessive Deficit Procedure – EDP) budući da njen proračunski deficit premašuje 3% BDP-a, premda je također alarmantno i kretanje javnog duga u pogledu prelaska praga od 60% BDP-a. Premda neki vjeruju da bi ulazak u proceduru za prekomjerni deficit moglo poslati negativne poruke, Ersteovi analitičari vide to više kao priliku. Implicitni poziv za korektivnim mjerama i provođenjem srednjoročne fiskalne konsolidacije mogao bi biti percipiran kao na tragu MMF-ovih zahtjeva, u smislu da bi trebao podržati stabilnu fiskalnu politiku i osigurati veću predanost fiskalnim ciljevima.
Međutim, specijalni izvještaj Erste Groupa pod nazivom ‘Hrvatska: priča o uspjehu usprkos teškim vremenima?‘ objavljen danas, pokazuje da ulazak u EU može biti dobar katalizator za oživljavanje hrvatskog potencijala rasta budući da će članstvo u EU donijeti manje fiskalnih rizika u budućnosti, više ekonomske i političke stabilnosti te pozitivne pritiske prema reformama.
Nadalje, Hrvatska će morati udovoljiti zahtjevima dorađenog Pakta o stabilnosti i rastu, u obliku novih pravila (tzv. six-pack) koji postavljaju temelje za dodatne fiskalne mjere, ali i makroekonomske te nadzorne aktivnosti, pri čemu se fokus pomiče s nominalnih ciljeva prema strukturnima.
-Važan temelj u okviru paketa šest regulativa EU je pravilo smanjenja duga koje zahtjeva da prekomjerni dug bude smanjen za jednu dvadesetinu godišnje, što praktično implicira potrebnu stabilizaciju javnog duga koji je trenutno u porastu. Sve u svemu, paket od šest regulativa bit će ključno uporište fiskalne stabilnosti u srednjem roku, što će rezultirati manje rizičnim okruženjem za investitore- zaključio je Alen Kovač.