Hrvatska udruga banaka predstavila je danas novi broj analiza pod naslovom ‘Nova europska arhitektura financijske stabilnosti: Učvršćivanje temelja‘.
Naime, u EU i unutar nje - u Eurozoni, uspostavljaju se novi mehanizmi financijske sigurnosti. Proces se odvija na tri razine. Prva je makroekonomska i monetarna – uključuje provedbu Fiskalnog pakta, reformu instrumenata ECB-a i uspostavu ‘europskog MMF-a‘ – Europskog mehanizma stabilnosti (ESM-a). Druga je razina bankarske unije – zajedničkog nadzora banaka, osiguranja depozita i sustava za rješavanje problema u problematičnim bankama. Treća je razina prudencijalna i tiče se implementacije nove Regulacije Basel III i drugih regulacija koje se bave poslovanjem banaka.
Predsjednik HUB-a Zoran Bohaček izjavio je kako nove institucije predstavljaju dobru vijest za Hrvatsku, a procijenjene su koristi od novih sigurnosnih financijskih mehanizama puno veće od eventualnih financijskih troškova koje bi Hrvatska nakon ulaska u EU i kasnije, nakon prihvaćanja eura, mogla imati zbog financiranja novih institucija financijske stabilnosti.
Među fiskalnim i monetarnim elementima najvažniji su Fiskalni pakt, Europski mehanizam stabilnosti (ESM) - koji je započeo s radom u listopadu 2012., te prilagođeni instrumentarij ECB-a u kojem se ističu najavljene operacije otkupa dugoročnih državnih obveznica zemalja u financijskim problemima (OMT). - Već je sama najava OMT-a kratkoročno pomogla smirivanju stresa na europskim i svjetskim financijskim tržištima - kaže Bohaček.
Prema osnovnom scenariju MMF-a, ponuda kredita u zemljama jezgre pada za 2 posto od kraja trećeg tromjesečja 2011. do kraja 2013., dok ponuda kredita u zemljama periferije pada za 10 posto u istom razdoblju. U lošem političkom scenariju ponuda kredita pada za oko 2,5 posto i 18 posto u zemljama jezgre odnosno periferije, a u scenariju potpunih politika stope pada iznose 1 posto i 6 posto. Kako kaže Bohaček, kapital i financijski potencijal ESM-a određeni su upisom 700 milijardi eura kapitala, od čega se 80 milijardi eura uplaćuje u novcu do 2014. godine, a preostalih 620 milijardi eura po pozivu, što de facto znači da za taj dio države članice daju državnu garanciju koja se može ‘protestirati‘ ako gubitci ESM-a premaše uplaćeni iznos.
Dionice su među članicama podijeljene u skladu s formulom upisa kapitala Europske središnje banke, koja kombinira kriterije BDP-a i broja stanovnika. Najveći je pojedinačni dioničar Njemačka, s udjelom od 27,15 posto, a najmanji Estonija, s udjelom od 0,19 posto. Slovačka ima najsličniji udjel hipotetičkom hrvatskom udjelu – 0,82 posto, ili oko 5,7 milijardi eura, od čega će oko 650 milijuna eura uplatiti u novcu do 2014.
Buduća bankarska unija počiva na tri stupa: zajednički nadzor banaka, zajedničko osiguranje depozita i jedinstveni sustav za rješavanje problema u bankama.