U posljednjem kvartalu 2014. Vlada je na domaćem i inozemnom financijskom tržištu kreirala 17,5 milijardi kuna izravnih i potencijalnih obveza, zaduživanje se obavlja bez strategije i plana zaduživanja i upravljanja javnim dugom, a takva praksa zaduživanja i dalje povećava izloženost države financijskim rizicima, upozoravaju u aktualnom osvrtu Instituta za javne financije (IJF) Anto Bajo i Marko Primorac.
Potkraj godine intenziviraju se zaduživanja države, a jedan od razloga su slabosti u planiranju proračuna, česti rebalansi i nemogućnosti uvida u stvarni razmjer izravnih i potencijalnih obveza države, napominju Anto Bajo sa Instituta za javne financije i Marko Primorac sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta u aktualnom osvrtu pod naslovom "Sve je isto k‘o i lani - nemamo strategiju upravljanja javnim dugom?
Vlada je koncem 2014. kreirala ukupno 17,5 milijardi kuna izravnih i potencijalnih obveza
Navode kako je u posljednjem kvartalu ove godine Vlada izdala obveznicu na domaćem tržištu u iznosu 3,25 milijardi kuna, a za početak 2015. najavila izdanje obveznice na međunarodnom tržištu u iznosu 1 milijarde eura (oko 7,65 milijardi kuna).
Osim toga, dodaju, Vlada je u tom razdoblju izdala jamstva i dala suglasnosti za zaduženje trgovačkih društava i lokalnih jedinica u ukupnom iznosu većem od 6,5 milijardi kuna. Više od 4 milijarde kuna odnosi se na zaduživanje HAC-a, a gotovo 1,3 milijarde kuna na zaduživanje HŽ-a. Dakle, konstatiraju, Vlada je koncem 2014. kreirala ukupno 17,5 milijardi kuna izravnih i potencijalnih obveza.
Osvrćući se na rast javnog duga navode da će se u 2014. otplatiti postojeći dugovi pa javni dug neće narasti za cjelokupni iznos zaduženja. No, dodaju kako je ukupan iznos duga rastao usprkos činjenici da je Vlada zaduživanja u prethodim godinama koristila za refinanciranje postojećih dugova.
Primjećuju kako je zbog nepostojanja plana i strategije upravljanja javnim dugom i izvješća o javnom dugu teško predvidjeti koji je dio novog duga namijenjen refinanciranju postojećih obveza.
Navodeći kako su sukladno rastu duga u 2013. rasli i rashodi za kamate, iznose gotovo 10 milijardi kuna, ukazuju da je to trećina iznosa potrebnog za isplatu plaća zaposlenih na razini opće države u jednoj godini.
Po njihovoj ocjeni, isto kao i prošle godine, zaduživanja u prosincu nisu dio razborite dugoročne strategije upravljanja dugom. Naprotiv, izgledaju kao očajnički pokušaj gašenja požara dolijevanjem ulja na vatru.
Tradicionalno blagdansko zaduživanje
Zaduživanja Vlade u vrijeme blagdana (zbog tradicionalne zaokupljenosti javnosti drugim aktivnostima) prolaze "ispod radara", a podsjećaju kako je na tu praksu Institut za javne financije upozoravao početkom godine.
Danas - godinu dana poslije - nema promjena. Hrvatska još uvijek nema strategiju upravljanja javnim dugom, a fiskalni rizici održivosti javnih financija su još veći. Podsjećaju kako je zadnja strategija upravljanja javnim dugom izdana u 2011. (za razdoblje 2011.-2013.). To je bila prva ozbiljnija strategija izdana nakon "Godišnjeg izvješća i strategije upravljanja javnim dugom u 2006."
Također ističu kako ne postoji upravljanje potencijalnim implicitnim i eksplicitnim obvezama koje proizlaze iz izdanih jamstava i ostalih manje očitih fiskalnih rizika (poput dugova trgovačkih društava u državnom vlasništvu). Imajući u vidu da su potencijalne obveze brodogradnje postale izravni dug države u 2012., kao što su i potencijalne obveze Hrvatskih cesta i Hrvatskih autocesta postale izravni dug u 2011. i 2013., samo je pitanje kada će to postati i obveze Hrvatskih željeznica (društava HŽ Cargo i HŽ Infrastruktura) kao i drugih društava u vlasništvu središnje države, ali i lokalnih jedinica.
Nema jasne strategije zaduživanja, ni plana niti kalendara
Bajo i Primorac ukazuju da osim nepostojanja jasne strategije zaduživanja, Vlada i Ministarstvo financija ne objavljuju ni kalendare izdanja državnih vrijednosnica. Posljednji kalendar planiranih izdanja obveznica objavljen je 2007. i dostupan je na stranicama Ministarstva financija. Zbog zastarjelosti kalendar je već davno trebalo maknuti s internet stranice jer šalje slab signal investitorima, stručnoj i široj zainteresiranoj javnosti o "ažurnosti" državne uprave.
Kada je pak riječ o transparentnosti zaduživanja smatraju kako nedostaju prospekti obveznica i podaci o uvjetima zaduživanja. Podaci o izdanim državnim obveznicama tek povremeno su javno dostupni, nedorečeni i nepotpuni.
Smatraju kako Vlada treba donijeti zakon o javnom dugu u kojem će propisati i obvezu potpunijeg i pravodobnijeg izvješćivanja te godišnjeg sastavljanja strategije i objave kalendara izdanja državnih vrijednosnica. Takav bi zakon osigurao fleksibilnost te pružio potrebnu pravnu infrastrukturu za upravljanje dugom.
U uvjetima kada Hrvatska ima dug veći od 250 milijardi kuna i jamstava od gotovo 30 milijardi kuna (što je više od 80 posto BDP-a) čini se i više nego opravdanim osnovati agenciju koja će se profesionalno baviti upravljanjem izravnim i potencijalnim obvezama. Današnji Sektor Ministarstva financija zbog malog broja djelatnika to nije u mogućnosti. Bez jasnog zakonodavnog i institucionalnog okvira upravljanje javnim dugom za sada nije moguće, zaključuju Bajo i Primorac.