Jugoistočna Europa ne može dobiti novi dobavni plinski pravac bez Hrvatske, izjavio je u srijedu ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak za vrijeme posjeta postrojenjima Podzemnog skladišta plina u Okolima.
Takvu poziciju Hrvatske potvrdilo je odustajanje Gazproma od Južnog toka, koji nije bio u suprotnosti s hrvatskih energetskim projektima, ali se pokazalo da nije izvodljiv, kaže Vrdoljak.
"Upravo takav isplativ projekt može biti plinovod TANAP i njegov odvojak IAP", ističe Vrdoljak.
TANAP i IAP su plinovodi kojima bi se plin iz Kaspijskog jezera dovodio u Europu te države središnje Europe riješio ovisnosti o ruskom plinu. Projektom je predviđeno na Kaspijskom jezeru uspostaviti 26 podmorskih plinskih bušotina a cijena cjelokupnog projekta, uključujući i gradnju plinovoda, stajat će oko 45 milijardi dolara.
Hrvatska je u prosincu 2013., zajedno s predstavnicima Azerbajdžana, Albanije, BiH i Crne Gore potpisala Memorandum o suradnji u realizaciji Južnog plinskog koridora u jugoistočnoj Europi. Procijenjena vrijednost gradnje hrvatskog dijela plinovoda je 265 milijuna eura. Očekuje se da će gradnja početi 2015.
Vrdoljak navodi i da su drugi izvor plina važan za jugoistočnu, ali i cijelu Europu novi hrvatski izvori, a treći bi mogao biti LNG terminal koji je, kako kaže, sve više zanimljiv privatnim ulagačima.
"Imamo tri izvora, a sada moramo izgraditi infrastrukturu kako bi bila moderna i fleksibilna. Imamo šansu biti energetsko središte ovog dijela Europe", izjavio je Vrdoljak uz napomenu da su takve njegove izjave prije samo godinu dana izazivale podsmijeh, a sada ih se shvaća puno ozbiljnije.
Ministar Vrdoljak u obilasku je Podzemnog skladišta plina Okoli, koje obilježava početak 85 milijuna kuna vrijednog projekta izgradnje dviju novih bušotina, koje će za gotovo 15 posto povećati izlazne kapacitete tog skladišta.