Hrvatska
StoryEditor

Kada je počeo stečaj Name? Kada je završio? E to je naš problem

05. Travanj 2016.

Prka je ovo izjavio u sklopu panel rasprave u kojoj su sudjelovali i Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca, Zdravko Marić, ministar financija, Carlos Piñerúa, voditelj Ureda Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju, Petar Šimić, dopredsjednik HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika, Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic grupe i Miljenko Živaljić, predsjednik Uprave Zagrebačke banke.

Sjećate li se kada je počeo stečaj Name? Znali li kada je završio? – pitao je Božo Prka, čelni čovjek PBZ-a na panel raspravi na konferenciji pod nazivom „Krediti i gospodarski rast”, koju je organizirala Hrvatska udruga banaka (HUB) u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP). Odgovor iz publike bio je ne sjećamo se i ne znamo, što nije završio.

- Još nije završio – kazao je Prka i naglasio je kako iza tog stečaja stoji oko 400 kreditora. Vječni stečaj Name samo je primjer koliko sustav u Hrvatskoj ne funkcionira, koliko je samo rupa i zašto nas strani investitori izbjegavaju.

Prka je ovo izjavio u sklopu panel rasprave u kojoj su sudjelovali  i Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca, Zdravko Marić, ministar financija, Carlos Piñerúa, voditelj Ureda Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju, Petar Šimić, dopredsjednik HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika, Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic grupe i Miljenko Živaljić, predsjednik Uprave Zagrebačke banke.

- Nema jednostavnog rješenja samo s jedne strane. Suradnjom i partnerskim odnosom možemo riješiti probleme iz prošlosti. Naš je ekonomski sustav zastario, on je oronula kuća koja treba potpunu obnovu – kazao je Božo Prka.

Naglasio je kako je i problem u regulativi banaka u segmentu kada se žele otpisati ili prodati loši plasmani. U tom dijelu, kaže Prka, problem je u porezno priznatim dijelovima prodaje „loših kredita“ i naglasio je kako se mora brže raditi na njihovoj reciklaži.

Na partnerski odnos i suradnju pozvao je i čelnik Zagrebačke banke Miljenko Živaljić te napomenuo kako se moraju uvesti novi instrumenti i mogućnosti financiranja.

- Ne sjećam se kada je neka tvrtka u Hrvatskoj posljednji puta izdala dužnički vrijednosni papir. I, što je s nastavkom privatizacije , pitao se Živaljić.

Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic Grupe osvrnuo se na manjak educiranosti domaćih menadžerskih timova, ne samo u privatnom sektoru, nego i u državnom i javnom koji se redovito biraju po političkoj liniji što onemogućava razvoj poduzetništva u Hrvatskoj.

Predsjednica HUP-a Gordana Deranja na panelu je kazala kako je ključno pod hitno ukinuti parafiskalne namete koji guše poduzetnike i koji su sami sebi svrha.

Ministar Marić pozdravio je sve inicijative koje je čuo i od bankara i od poduzetnika. Nada se i vjeruje kako će ova Vlada uspjeti u svim zacrtanim planovima i idejama, koliko god neki smatrali da su možda neambiciozni.

Na kraju konferencije, direktor HUB-a Zdenko Adrović sumirao je zaključke svih prezentacija i panela.

- Potražnja za kreditima je ključna, a banke u svakom trenutku moraju biti kapitalizirane i spremne odgovoriti na potražnju. Usporedo, trebamo razvoj tržišta kapitala (privatizacije, IPO, dužnički instrumenti...), posebno vezano uz bitno poboljšanje upravljanja sustavom državnih tvrtki, kazao je Adrović i najavio dobru vijest kako se počinje javljati potražnja kvalitetnih izvoznika u segmentu malih i srednjih poduzetnika.

- Dio poduzeća je prezadužen što treba rješavati poticanjem ulaganja vlasničkog kapitala, kvazi kapital (mezanin financiranje), napomenuo je Adrović davši primjer - kada bi povećali equity i kvazi-equity ulaganja za primjerice tri milijarde kuna, banke bi kroz financijsku polugu mogle financirati nove investicije u visini 3-5% BDP-a.

Također, Hrvatskoj treba poboljšani okvir za rješavanje prezaduženosti poduzeća, odnosno nesolventnosti te usklađivanje bonitetne i porezne regulative u pogledu tretmana otpisa. Za dio novog i brzorastućeg gospodarskog segmenta ključni su - konkurentnost koja zavisi o poticanju ravnopravne konkurencije, venture capital fondovi i investitori s visokom sklonošću riziku, porezni poticaji i bolje regulatorne i strukturne politike (daljnje brže smanjenje parafiskalnih nameta, bolja javna nabava), niže kamatne stope (još uvijek su kamatne stope zbog lošeg rejtinga previsoke što poduzeća čini nekonkurentnima), nove jamstvene sheme (EU fondovi kao nadogradnja postojeće HBOR/HAMAG garancijske sheme + izvozna jamstva) i novi instrumenti podjele rizika.

23. studeni 2024 03:16