Njemački savez sindikata se angažira u borbi protiv malih plaća i besprizornog iskorištavanja jeftine radne snage iz novih zemalja članica Europske unije.
Od inicijative će profitirati i Hrvatska, piše Deutsche Welle. Poljske njegovateljice, češki građevinski radnici ili mađarske medicinske sestre - svi oni već duže od godinu dana mogu bez ograničenja tražiti posao na čitavom području Europske unije, dakle i u Njemačkoj. Za osam zemalja prvog proširenja EU-a na istok 2004. je naime godinama važila svojevrsna zabrana zapošljavanja u Njemačkoj - na taj je način tadašnja socijaldemokratska vlada željela onemogućiti da, kako se govorilo, ‘val radnika s istoka Europe preplavi zemlju‘.To je ograničenje bilo na snazi do početka 2011. Od tada su granice Njemačke i službeno otvorene za radnike iz tih zemalja, a od 2014. će im se moći priključiti i radnici iz Rumunjske i Bugarske koje su EU-u pristupile 2007. I mada je zapošljavanje sada i službeno moguće bez ograničenja, najavljivani val stranih radnika je ipak izostao, objašnjava Volker Roßocha i Njemačkog saveza sindikata (DGB), zadužen za migracijsku politiku.Dapače - ne samo da nije došlo do masovnog ulaska stranih radnika iz Poljske ili Mađarske, već ih zapravo dolazi premalo. Njemačko tržište rada naprosto vapi za jeftinom radnom snagom. I tu počinju problemi. Zakonski su radnici koji dolaze iz zemalja EU-a jednako zaštićeni kao i njihove njemačke kolege, ali u praksi je to drugačije. Oni često završavaju na izrabljivačkim radnim mjestima.Dobar primjer za to je zapošljavanje njegovateljica iz Poljske. U potrazi za radnom snagom posredničke agencije iz Njemačke angažiraju firme koje se bave njegovateljskim poslovima u Poljskoj s nalogom da se daju u potragu za radnom snagom. One te poslove prebacuju dalje na druge poduzetnike.- Na taj način se prikriva prava struktura radnih odnosa i na kraju je izvana teško ustanoviti tko je koga u stvari pod kojim uvjetima zaposlio. Radnicima je onda moguće uskratiti pravedne i realne plaće. A u slučaju spora je vrlo teško pravno razjasniti situaciju i odgovornost, naglašava Roßocha.Cilj je zaobilaženje inače prilično strogih njemačkih zakona o radnom pravu. Tako se primjerice njegovateljice iz novopridošlih zemalja EU-a, za koje u Njemačkoj zakonski postoji zajamčena minimalna plaća, prijavljuju kao ‘pomoćnice‘ i onda ih se manje plaća. Zabilježeni su čak slučajevi da su kvalificirane njegovateljice prijavljene kao au pair, navodi stručnjak DGB-a Roßocha.Još je kompliciranija situacija s radnicima iz Rumunjske i Bugarske. Sezonski radnici iz tih zemalja smiju doduše na vrijeme od maksimalno šest mjeseci doći raditi u Njemačku kao pomoćni radnici u poljoprivredi, ali za sve ostale branše oni trebaju urednu radnu dozvolu. Najveća je međutim prepreka odredba, da tu mogu raditi samo ako su u zemlji prijavili zanat odnosno svoju firmu.To vodi do zloupotreba, budući da ljudi zapadaju u tzv. ‘prividnu samostalnost‘. Mada su ovisni o samo jednom poslodavcu, službeno se vode kao samostalni poduzetnici. Njihovog poslodavca taj status oslobađa obaveze uplaćivanja za zdravstveno ili socijalno osiguranje, a u slučaju bolesti radnici ne dobijaju niti jedan cent tijekom bolovanja.- Do ovakvih prijevara najčešće dolazi u građevini", tuži se Roßocha. Ljudi misle da imaju ugovor, a zapravo su potpisali prijavu samostalne djelatnosti. A onda se preko noći nađu na ulici, jer njihov poslodavac odjednom prestaje plaćati njihov smještaj, upozorava stručnjak DGB-a.