Nastavi li se ovakvo neregulirano tržište, ovako niska otkupna cijena mlijeka i visoki troškovi njegove proizvodnje te uvoz mlijeka znatno slabije kvalitete, u sljedećih nekoliko mjeseci pozatvarat će se sve farme
Vlada i Ministarstvo poljoprivrede hitno trebaju povući radikalne poteze kako bi se očuvala proizvodnja mlijeka jer će u suprotnome u sljedeća dva do tri mjeseca Hrvatska ostati bez te važne proizvođačke grane koja je, zbog nereguliranog tržišta, na samom izdisaju, poručeno je sa sastanka čelnika pet slavonskih županija, predstavnika mljekarskih udruga i proizvođača mlijeka. Sastanak je održan u četvrtak u Osijeku na poticaj osječko-baranjskog župana Vladimira Šišljagića.
Nastavi li se ovakvo neregulirano tržište, ovako niska otkupna cijena mlijeka i visoki troškovi njegove proizvodnje te uvoz mlijeka znatno slabije kvalitete, u sljedećih nekoliko mjeseci pozatvarat će se sve farme, upozorio je Šišljagić, dodajući kako proizvođači mlijeka nisu više na koljenima, nego, kako je rekao, "praktično na izdisaju".
- Sada je i više nego očito da je drugim proizvođačima mlijeka u EU interes da Hrvatsku imaju kao tržište, a ne kao proizvođača. Njima je interes da unište naše proizvođače mlijeka, a kod nas na razini ministarstva i Vlade to samo pasivno promatraju, ustvrdio je Šišljagić.
Podsjetio je da je Osječko-baranjska županija predvodnica u proizvodnji mlijeka u Hrvatskoj - na godinu se u njoj proizvede oko 150 milijuna litara, što je trećina ukupne proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj. Po podatcima koje je iznio, u posljednjih deset godina samo u Osječko-baranjskoj županiji nestalo je 2300 proizvođača mlijeka, a u posljednja dva mjeseca zatvoreno je 70 obiteljskih gospodarstava koja su se bavila proizvodnjom mlijeka te je zaklano 3500 grla stoke.
- To je porazno. Ako se vrlo brzo, kroz mjesec ili dva, ne povuku radikalni potezi u očuvanju proizvodnje mlijeka, ovi ljudi će zatvoriti svoje farme i Hrvatska više neće imati proizvodnju mlijeka jer se u ovakvoj situaciji ne može opstati. Sve dosadašnje državne vlasti sve su ovo pasivno promatrale, nisu marile, nisu vodile računa i prepustile su poljoprivredu na milost i nemilost tržištu Europske unije. U EU smo ušli potpuno nepripremljeni i evo - to se sada i pokazuje, istaknuo je Šišljagić.
Predsjednik Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava "Život" Antun Laslo rekao je kako se otkupne cijene mlijeka danas između 1,90 i 2,30 kuna po litri.
- Otkupljivači nam stalno ruše cijenu, a ulazni troškovi u proizvodnji mlijeka ostali su isti ili se čak i povećavaju. Logična bi bila proizvođačka cijena mlijeka od 3,20 kuna po litri. Pa danas je u Hrvatskoj skuplja bočica vode u trgovini, nego litra mlijeka! Ako se naši političari ne urazume, možemo zaključiti da smo blizu kraja proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj, istaknuo je Laslo.
Upozorio je kako će, ostanemo li bez domaće proizvodnje mlijeka, nastati još veći problem jer će trgovački lanci i lobiji formirati cijenu uvoznom mlijeku kako budu htjeli, što sigurno znači veliko poskupljenje mlijeka.
- Ali tada će biti kasno. Za obnovu neke proizvodnje treba barem pet do šest godina, a one ljude koji danas ugase svoju proizvodnju sigurno nitko više neće moći nagovoriti da obnove proizvodnju, smatra Laslo.
Proizvođači mlijeka upozoravaju i kako kalkulacije govore da, primjerice, farma s 400 krava i trenutačnom otkupnom cijenom mlijeka stvara gubitak od 200.000 kuna na mjesec, što je potpuno neodrživo i tjera ljude da hitno zatvaraju farme.
Miroslav Kovač iz Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava "Život" kaže kako su izradili paket mjera koje žele predložiti mjerodavnome ministarstvu, a koje bi olakšale poslovanje proizvođačima mlijeka.
- Zemljište je temelj opstanka i konkurentnosti. Kod nas se sve vrti oko cijene mlijeka zato što nemamo uređen sustav oko nas. Među ostalim, to je poljoprivredno zemljište. Primjerice, naša udruga ima 430 članova koji imaju 21.000 hektara zemljišta, a od toga je 62 posto u najmu od države. To je negdje oko 20 milijuna kuna na godinu, koliko samo naši članovi plaćuju državi za najam zemljišta, rekao je Kovač i dodao da bi država smanjenjem cijena zakupa zemljišta mogla rasteretiti proizvođače.
Smatra i kako bi se država mogla odreći PDV-a u cijeni mlijeka, kao u Austriji i Mađarskoj.