Vlada je u četvrtak dala suglasnost za pokretanje postupka razduživanja strateških društava Hrvatske autoceste (HAC) i Autocesta Rijeka - Zagreb (ARZ), privatizacijom društva Hrvatske autoceste - Održavanje i naplata cestarine (HAC ONC) putem inicijalne javne ponude (IPO).
Tom suglasnoću zadužuje se Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) da u suradnji s Ministarstvom pomorstva, prometa i infrastrukture započne s pripremnim radnjama u svrhu izbora savjetnika, a odluku o izboru savjetnika donijet će Vlada na prijedlog Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom nakon donošenja Zakona o postupku razduživanja strateških trgovačkih društava Hrvatske autoceste d.o.o. i Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. privatizacijom trgovačkog društva Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarine d.d. putem inicijalne javne ponude (IPO) i zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama.
Današnjom vladinom odlukom pokreće se novi model monetizacije javnog duga HAC-a i ARZ-a i to njihovim razduživanjem i postupkom privatizacije HAC-ONC-a. Također, određuje se da će se razduživanje urediti posebnim zakonom.
HAC-a i ARZ nisu u mogućnosti uredno podmirivati svoje kreditne obveze, koje su lani postale dio javnog duga. Prema aktualnim projekcijama, razduživanjem tih tvrtki i privatizacijom HAC-ONC-a javni dug, koji je na kraju prošle godine iznosio oko 279 milijardi kuna ili 85 posto bruto domaćeg proizvoda, smanjio bio se za otprilike 4 postotna poena.
Ukupni dug HAC-a i ARZ-a trenutno iznosi više od 4 milijarde eura, odnosno gotovo 30,5 milijardi kuna. Od toga se na HAC odnosi 3,1 milijarda eura, a na ARZ 912 milijuna eura duga.
Od tog iznosa, samo bi ove godine trebalo biti otplaćeno 574 milijuna eura glavnice i kamata, a slijedeće godine 671 milijun eura. Kako je vremenska struktura otplate kreditnih obveza kratkoročna, otplate glavnica kredita rastu progresivno do 863 milijuna eura u 2019. godini.
No, HAC i ARZ su 2014. ostvarili ukupno tek oko 250 milijuna eura ili 1,9 milijardi kuna prihoda, što je dostatno za pokrivanje tek manjeg dijela njihovih obveza po postojećim kreditima.
U takvoj situaciji otplata kredita nije moguća bez refinanciranja velikog dijela dospjele glavnice uz državna jamstva, kao što je bio slučaj u 2014. i 2015. godini. Davanje državnih jamstava upitno je sa stajališta dozvoljenosti državnih potpora, obzirom da su oba društva ekonomski operatori koji djeluju na tržištu, te se državna jamstva kao oblik državne potpore neće moći davati za refinanciranje obveza u 2016. godini i nakon toga, navodi se u pojašnjenju ovog zakonskog prijedloga.
Kako bi se provela inicijalna javna ponuda dionica (IPO) te razduživanje, predlaže se da određene poslove HAC-a na određenim autocestama i cestovnim objektima s naplatom cestarine na državnim cestama, obavlja tvrtka HAC-ONC, a ARZ se gasi. Na HAC-ONC bi se tako na 50 godina prenijeli poslovi građenja, rekonstrukcije, održavanja i upravljanja na izgrađenim autocestama i cestovnom objektu s naplatom cestarine na državnoj cesti tunela Sveti Ilija. HAC-ONC bi tijekom tog razdoblja imao i pravo na prihode od naknada za korištenje autocesta, odnosno cestarinu, naknadu za izvanredni prijevoz, naknadu za pravo građenja i pravo služnosti te naknadu za korištenje cestovnog zemljišta i obavljanje pratećih uslužnih djelatnosti.
Pod pretpostavkom uspješno provedenog IPO-a, 60 posto dionica HAC-ONC-a, procjenjuje se u zakonskom prijedlogu, vlasnici toga društva, odnosno HAC i Republika Hrvatska, kao pravni sljednik ARZ-a, trebali bi ostvariti neto primitak u iznosu od 1,5 milijardi eura.
Tada bi država, slijedom raskida Ugovora o koncesiji i prestanka postojanja ARZ-a, trebala kreditorima isplatiti 458 milijuna eura, dok bi preostalih 1,04 milijarde eura koristio HAC za pregovore s kreditorima i otplatu najnepovoljnijih kredita, primarno komercijalnih banaka. Na taj bi se način dug HAC-a smanjio na 2,06 milijardi eura, a državi bi preostalo 454 milijuna eura ARZ-ovog duga.
Vlada je u četvrtak odobrila i zaduženje Hrvatskim cestama i davanje državnog jamstva, u iznosu od 140 milijuna eura, radi financiranja građenja i održavanja državnih cesta i podmirenja kreditnih obveza u 2015. godini. Rok vraćanja kredita je 7 godina, uz promjenjivu kamatnu stopu u visini 6-mjesečnog Euribora uvećanog za 3,75 postotnih bodova.
Isplate jubilarnih nagrada
Također, Vlada je donijela odluku o isplati razlike iznosa jubilarne nagrade službenicima i namještenicima u javnim službama.
Predloženom odlukom određuje se da će se službenicima i namještenicima u javnim službama, koji su tijekom 2014. i 2015. godine ostvarili pravo na jubilarnu nagradu, a kojima je ona isplaćena prema umanjenoj osnovici od 500 kuna, temeljem sporazuma s poslodavcem kojim će se urediti pitanja sudskih sporova i troškova te pripadajućih kamata, isplatiti razlika između isplaćenog iznosa jubilarne nagrade i iznosa po osnovici za izračun jubilarne nagrade od 1.800 kuna.
Prema podacima koje je na sjednici Vlade iznio ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, donijeto je oko 50 pravomoćnih presuda za isplatu razlike jubilarne nagrade, pokrenuto nešto manje od tisuću sudskih postupaka s istim tužbenim zahtjevom, a dio zaposlenih je najavio podizanje sudskih tužbi.
Stoga se, kako je dodao, današnjom Vladinom odlukom izbjegavaju poveći troškovi za proračun, koji bi nastali podmirenjem sudskih i odvjetničkih troškova.
Tumačeći to načelom pravednosti, Mrsić je predložio, a Vlada prihvatila, prijedlog da se i državnim službenicima namještenicima, na jednak način kao zaposlenima u javnim službama, primijeni ista osnovica za izračun jubilarne nagrade.
Ministra Mrsić je nakon sjednice Vlade izjavio da je ukupna svota potrebna za isplatu jubilarnih nagrada za 2014., 2015. i 2016. godinu 150 milijuna kuna.
"Ta će se sredstva pronaći u preraspodjeli proračuna", rekao je Mrsić.