Otkuda ministru poduzetništva i obrta Gordanu Marasu podatak da na takozvanim ‘mrtvim računima‘ u bankama leži 800 milijuna kuna, nikome nije poznato. Lider na temi neaktivnih računa radi već dva tjedna i sve banke koje smo kontaktirali odbile su dati podatke jer riječ je o poslovnoj tajni.
Stoga se postavlja pitanje je li ministar Maras proizvoljno zaključio da se na takvim računima nalazi tolika brojka ili je do tih podataka došao jer je netko narušio poslovnu tajnu.
- Nažalost, konkretne brojke o broju računa bez prometa i njihovom ukupnom stanju u domeni su poslovne tajne. No možemo potvrditi da u svom portfelju imamo račune po kojima duži niz godina nije bilo prometa (npr. postoji jedan račun bez prometa koji je otvoren 1954.), kao i račune u vlasništvu preminulih klijenata - objašnjavaju iz Erste banke.
U Hrvatskoj, barem prema neslužbenim informacijama i procjenama, postoje deseci tisuća takvih računa. Bilo da su ih klijenti banke otvorili kao studenti i više se njima ne koriste, bilo da je vlasnik računa preminuo i nije imenovan ili ne postoji nasljednik. U PBZ-u objašnjavaju da je ta problematika uređena Zakonom o nasljeđivanju, Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, Pravilnikom o Jedinstvenom registru računa, pa čak i Zakonom o mirovinskom i invalidskom osiguranju. No, kažu, nitko taj novac ne može dobiti bez valjane pravne osnove, bez obzira na starost računa i njegovu neaktivnost.
U Erste banci tvrde da se svaki takav račun promatra posebno i da postoji mogućnost njihova zatvaranja.
- Kada je riječ o računima s pozitivnim ili negativnim iznosom do 100 kuna koji su bez prometa duže od 12 mjeseci, banka ih u skladu s općim uvjetima poslovanja i važećim pozitivnim propisima ima mogućnost zatvoriti. Napominjemo da će se u navedenom slučaju, ako se vlasnik računa ili njegov nasljednik ipak naknadno pojavi, sredstva isplatiti - objašnjavaju u Ersteu.