Hrvatska
StoryEditor

Okrugli stol HUP-a: Svjetlo na kraju tunela za tekstilnu industriju i dizajn

16. Lipanj 2016.

U organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) unutar Mjeseca kreativnih i kulturnih industrija (MIKKI) održan je danas u prostorima HUP-a okrugli stol naziva "Dizajneri i  tržište rada – mitovi i stvarnost". Prije početka zanimljive rasprave uzvanicima se obratila Ana Falak, direktorica HUP-ove Udruge tekstilne i kožne industrije koja je u uvodnoj riječi ocijenila da se sektor nalazi pred urušavanjem i da je zbog globalne "utrke prema dnu" na razini EU u posljednjim godinama izgubljeno 80.000 radnih mjesta.

Na okruglom stolu kojeg je moderirala Petra Krpan, asistentica na Tekstilno-tehnološkom fakultetu, govorile su: Aleksandra Dojčinović, modna dizajnerica; Koraljka Kovač Dugandžić, profesorica likovne kulture i docentica na Tekstilno-tehnološkom fakultetu; Marija Gradečak, dizajnerica, Regeneracija d.d.; Andrijana Subotić Pjajčik, dizajnerica brenda Etna Maar: Mirjana Rinkovec, direktorica tvrtke CAD Studio j.d.o.o. / TAKA d.o.o. i Jadranka Hlupić Dujmušić, modna dizajnerica i samostalna umjetnica.

Dobar dio panel rasprave bio je posvećen potrebi za sustavnim dualnim obrazovanjem što je tema koja se provlačila kroz razne diskusije tijekom čitavog Mjeseca kreativnih i kulturnih industrija. Dojčinović, čija tvrtka uspješno posluje i proizvode izvozi u desetak zemalja, kaže da studenti na praksu dolaze bez ikakvog znanja ili motivacije. Oni su nespremni prihvatiti zadane okvire, nužne zbog tržišne konkurentnosti i često zahtijevaju "u stvarnom svijetu nerealnu razinu slobode". Također je uočljiv izostanak temeljnih znanja potrebnih za uspješno poslovanje, bilo da je riječ o osobnoj prezentaciji, marketingu, PR-u ili razumijevanju troškova. Oko navedenog je vrlo brzo postignut svojevrsni konsenzus, a da je situacija nezahvalna složile su se i predstavnice fakulteta Petra Krpan i  Kovač Dugandžić ističući da mjesta za napredak ima, ali i da se on odvija u realnom vremenu, odnosno da fakultet aktivno traži suradnju s privatnim poduzetnicima kako bi osigurao praktičnu nastavu.

- Sjajno je kada fakultet surađuje s industrijom, preporuka je svakako da se više razvijaju stručne prakse pogotovo na diplomskom studiju gdje bi studente trebalo uvesti u industriju, u proizvodnju, da vide kako funkcioniraju stvari na terenu te da osjete proizvod koji su osmislili, dizajnirali. Na fakultetu nam i dalje nedostaje konkretna realizacija onog idejnog, stoga je odlično povezati tvrtke sa studentima koji na taj način ulaze u svijet egzistencije – rekla je Dugandžić.

Praksa je pak, kako su na temelju osobnog iskustva rekle Subotić Pjajčik i Dojčinović, ovih dana više stvar individualne ambicije nego sustavnog nastojanja u srednjem ili visokom školstvu. U raspravu se ovdje uključila i direktorica HUP-a Jasminka Martinović, ocijenivši da je, iz dana u dan, sve jasnija potreba za sustavnim uređenjem prakse unutar kurikuluma.

- Država mora riješiti pitanje prakse, kao što su to učinile sve pristojne i civilizirane nacije - rekla je.

Na raspravi se nadalje moglo čuti, također uz široki konsenzus, da se tekstilna i srodne industrije, nakon desetljeća borbe za opstanak, još uvijek prihvaćaju kao nesigurne za ulaganja i da je teško doći do novca za širenje poslovanja. Navedeno je dobro ilustrirala Subotić Pjajčik čiji su dizajni pronašli prođu na sajmovima u Njemačkoj i rezultirali konkretnim narudžbama, no koja teško dolazi do novca ili investitora spremnih da poprate širenje poslovanja.

Iako je prvi dio panela na trenutke bio gotovo depresivan, s raspravom je rastao i optimizam, pa se na kraju moglo čuti da pojedine države na istoku ili jugu EU, među kojima je i Hrvatska, danas imaju priliku povratiti dio nekadašnjeg sjaja jer je cijena rada ovdje značajno konkurentnija nego na sjeveru ili zapadu, a sve u trenutku kad je uočljiv trend vraćanja proizvodnje s dalekog istoka nazad prema jezgri na starom kontinentu.

Rasprava se na kraju pokazala svrsishodnom i konkretnom, pa je Falak izrazila nadu da će ona biti prva u konstruktivnom nizu. Zaključeno je da postoji potreba za dizajnerima širokog znanja i promišljanja te razumijevanja globalnih trendova, potreba tržišta i potrošača uz primjenjiva tehnička znanja i vještine, ali također i tehničko-tehnološko osoblje najviše razine koje je sposobno upravljati razvojnim, pripremnim, organizacijskim i proizvodnim procesima, marketinški stručnjaci i moderno obrazovan menadžment, a za značajan iskorak uz sve navedeno potrebna je aktivna i strateški osmišljena podrška svih relevantnih i potpornih institucija.

Da se nazire svjetlo na kraju tunela, svojim su iskustvima potvrdile i druge sudionice za okruglim stolom. Gradečak je prenijela dobra iskustva o suradnji Regeneracije d.d. s Tekstilno-tehnološkim fakultetom, dok je Rinkovec podsjetila da uspjeh podrazumijeva tvrdoglavo htijenje kroz dugi niz godina. Konačno, Hlupić Dujmušić kaže da, s obzirom na našu navadu da kasnimo za ostatkom razvijenog svijeta, postoji prilika da se pojedine, već gotove prakse usvoje izvana, naglasivši pritom sve češće korištenje softvera (koji zamjenjuje standardne, rukom crtane mape), pametnih ili nano-materijala.

07. listopad 2022 09:06