Svako novo stoljeće produlji ljudski vijek: u nekim se dijelovima svijeta utrostručio u odnosu na srednji vijek.
Međutim, svako novo stoljeće donosi i nove bolesti koje se nastoje suzbiti i iskorijeniti medicinskim istraživanjima. Naša era donosi nam bezbroj životnih poboljšanja, ali mnoga od njih štetno djeluju na zdravlje. Hrana nas održava na životu i istodobno ubija. Neobična, ali istinita tvrdnja! Naime, tempo života i brz protok vremena donose nove prehrambene navike. Čovjek sve više kupuje u velikim supermarketima u kojima sve izgleda sjajno i na prvi pogled privlačno. Međutim, izgled vara. Da bi ta hrana, a ona je industrijska, bolje izgledala i imala bolj okus, dodaju joj se silni aditivi ili poboljšivači.
Mislite li da su aditivi u hrani izmišljotina modernog doba, varate se. Već u srednjem vijeku hrani su se dodavali razni sastojci da bi joj produljili vijek ili poboljšali okus. Najstariji su aditivi dim, sol i razni začini koje su križari donijeli s Bliskog istoka. Ti prirodni poboljšivači nisu štetni, čak su korisni za ljudsko zdravlje. Međutim, danas, s razvojem znanosti, kemičari su proizveli i umjetne aditive, od kojih su mnogi štetni i mogu prouzročiti negativne promjene u ljudskom organizmu i pojavu smrtonosnih bolesti. Danas je mnogo aditiva u ljudskoj prehrani, pa i ondje gdje bi im se čovjek najmanje nadao. Nalazimo ih u kruhu, mesu, voćnim sokovima, pivu, sušenom voću u jestivim uljima (osim maslinovu), kolačima, marmeladama, džemovima, bombonima, suhim i slanim ribama, tjestenini, konzerviranome mesu i mnogim drugim prehrambenim proizvodima. Naravno, nisu svi štetni štetni i ne izazivaju alergija te opasne bolesti.
Bez aditiva pojedine namirnice ne bi dugo mogle ostati svježe: masnoće bi se užegle, a voće i povrće izgubilo bi boju i postojanost. Međutim, dokazano je da neki aditivi mogu potaknuti alergijske reakcije u osjetljivu organizmu i djelovati na promjenu ponašanja osjetljivih osoba. Nnepoznavanje svojstava razvija neku vrstu fobije zbog koje se odbija sve što sadržava poboljšivače hrane. Bez obzira na njih danas se bolje i dulje živi.
Ipak, u aditivima ima i opasnih ‘trovača’. Jedan je od najpoznatijih primjera E282 ili kalcij-propionat, koji se najčešće dodaje kruhu i krušnim proizvodima. Unatoč onome što bi proizvođači htjeli da mislimo, naime da taj aditiv održava svježinu kruha, on zapravo stvara plijesan. Reakcije na tu supstanciju dobro su istražene. E282 izaziva migrene, sindrom iritacije crijeva, depresiju, neobjašnjiv zamoa i nedostatak energije.Olestra je umjetna masnoća, stavlja se u čips i druge grickalice. Dokazano je da se veže uz vitamine topljive u masnoćama, kao što su A, E, D i K, koji tijelo održavaju zdravim, jačaju imunosni sustav te sprečavaju pojavu raka - vezivanjem olestre uz te vitamine oni se uklanjanju iz tijela. Dakle, što više olestre, manje tih vitamina. Ona također prouzrokuje probavne smetnje i tegobe s probavnim sustavom.Propil-galat jest spoj koji se rabi kao konzervans i također može izazvati rak. Upotrebljava se za dodatak biljnim uljima i mesnim proizvodima, štapićima od krumpira, juhama od piletine, žvakaćim gumama.Kalij-bromat (KBrO3) sredstvo je koje oksidira, uglavnom se dodaje kruhu i kolačima. Taj spoj izaziva rak bubrega kod laboratorijskih miševa i ponaša se kao neurotoksin kod ljudi ako se uzima oralno. Potvrđeno je da prouzrokuje tumore mezotelime i folikularne tumore na tiroidnoj žlijezdi. Pokusi su dokazali da je kancerogen.
Opasna su i umjetna sladila u bezalkoholnim pićima i sokovima te boje koje se dodaju hrani. Istraživanja na životinjama pokazala su da ti dodaci hrani izazivaju rak. Šest je službenih boja za hranu: plava 1, 2 i 3, zelena 3, crvena 3 i žuta 6. Crvena boja stvara neuroporemećaje kao što su AHD, ODD i OCD ili opsesivno-kompulzivan poremećaj. Crvena 3, primjerice, koja se rabi kao dodatak trešnjama (ili voćnim koktelima), kolačima i bombonima, uzrokuje rak tiroidne žlijezde kod laboratorijskih miševa, također ga može izazvati kod ljudi. Plava 1, koja se upotrebljava u hrani i pićima, također može izazvati rak. Umjetne boje i okusi proizvode se od ugljena, katrana i petrokemikalija. Umjetne boje i okusi povećavaju hiperaktivnost mnoge djece.
Ono što nije dobro za naše zdravlje možda se doima uzbudljivijim od onoga što nas održava na životu, ali u priči o neštetnim i štetnim tvarima koje unosimo u organizam nipošto ne treba zaboraviti hranjive tvari potrebne za pravilno funkcioniranje tijela, koje, naravno, dobivamo iz hrane. Unatoč mnogim proizvodima kojima nas obasipa tržište samo je šest glavnih kategorija hranjivih tvari: bjelančevine, masti, ugljikohidrati, minerali, vitamini i voda. Sve drugo, poput antioksidansa, samo su podskupine osnovnih kategorija.Unatoč tome što se mnogi namršte kad čuju za masti, one su nužne našem organizmu. Stvaraju nam energiju, poboljšavaju okus i pružaju osjećaj zadovoljstva. Ljudi često griješe kad ih zbog prekomjerne težine izbace iz prehrane jer to može izazvati gubitak energije i izazvati mnogo zdravstvenih problema.Svaka od šest kategorija hranjivih tvari nužna je za zdravlje, no često se zaboravlja nešto što je najvažnije, a što mnogi ne smatraju prehrambenim elementom - zrak. On je možda najvažniji element bez kojeg nam, bez obzira na sve nabrojeno, nema života. Svakog dana udahnemo oko 20.000 puta na dan, ukupno 12 tisuća litara zraka. Iako stalno tražimo kvalitetu u zdravoj hrani i piću, zaboravljamo da je kvaliteta zraka također važna. Čuvajmo zato čistoću zraka i vode jer uza svu najkvalitetniju hranu bez ta dva elementa nema nam života!
Brojevi za izbjegavanje Naravno da svi dodaci prehrambenim proizvodima nisu opasni za zdravlje, čak obrnuto, ali ipak treba skrenuti pozornost na one opasne. Da bi ljudi znali što jedu, na deklaracijama hrane mora stajati i popis aditiva u proizvodu. Međunarodnom klasifikacijom označavaju se oznakom E i brojem, stoga evo nekoliko brojeva koje, kad ih nađete na deklaraciji, proizvoda svakako treba izbjegavati: • boje: 102, 104, 107, 110, 122-124, 127-129, 132, 133, 142, 151, 155, 160b• konzervansi: 200–203, 210–213, 220–225, 228, 249–252, 280–283, 310-312, 319–321• pojačivači ukusa: 620–625, 627, 631, 635• umjetna sladila: 950–952, 954–957