Stranka ORaH danas je predstavila konkretne mjere i ciljeve financijske politike kao odgovor na disfunkcionalan sustav i negativna kretanja gotovo svih makroekonomskih pokazatelja od 2009. do danas.
Financijska politika ORaH-a objedinjeno pristupa monetarnoj i fiskalnoj politici te se zalaže za reformu proračunske i porezne politike kao i novi model kreditno-monetarne politike Republike Hrvatske. Prijedloge fiskalne politike predstavila je Aleksandra Rach, dok je konkretne mjere monetarne politike za izlazak iz krize predstavio ORaH-ov ekonomski stručnjak Esad Turković. Tribinom je moderirala predsjednica ORaH-a Mirela Holy.
Postojeće stanje je neodrživo, Hrvatska treba zaokret, reformu javne uprave, teritorijalni preustroj, reformu fiskalne politike, uravnotežen i projektni proračun i efikasan proračunski nadzor. Hrvatska treba novi model kreditno-monetarne politike u kojem će poslovanje banaka s građanima biti u cilju efikasne alokacije sredstava i prosperiteta građana za razliku od dosadašnjeg modela koji za posljedicu ima odljev sredstava u inozemstvo, prekomjerno bogaćenje pojedinaca i dužničko ropstvo građana.
Strategija ORaH-ove politike proračuna i proračunskog nadzora je uspostaviti stabilan, uravnotežen i dugoročno održiv projektni proračun koji mora biti potpuno transparentan te potpuno razumljiv i zastupnicima koji ga usvajaju, i građanima na koje se odnosi. ORaH zagovara transformaciju proračuna s tabličnog na projektni kako bi bio razumljiviji, ali i lakši u nadzoru njegova izvršenja. Pregledno istaknuti ključni projekti koje u godini planira realizirati neko tijelo javne vlasti s točno definiranim ciljevima, nužnim ukupnim sredstvima, očekivanim ishodima te rokovima i dinamikom realizacije izvršenja. Iz projektnog proračuna mora se potpuno jasno i pregledno vidjeti ukupna politika Vlade u godini na koju se odnosi. Proračun mora biti temeljen na rezultatima jer je jedino tako moguće ostvariti učinkovitu alokaciju resursa, distribuciju dobara i usluga. Hrvatskoj je potreban balans između prihoda i rashoda što podrazumijeva stvaranje uvjeta za povećanje gospodarskog rasta, a time i punjenja proračuna te smanjenje potrošnje, odnosno štednju.
Cilj ORaH-a je provođenje reforme cjelokupne porezne politike uvođenjem poreznog sustava koji će biti jedan od značajnih faktora poticanja poduzetništva, rasta, razvoja i ulaganja u RH. Provođenje porezne reforme mora doprinijeti fiskalnoj stabilnosti i smanjenju nezaposlenosti. Ključan element porezne politike je kontinuirano smanjenje poreznog opterećenja pojedinog poreznog obveznika (porezno rasterećenje rada), pojednostavljenje i povećanje učinkovitosti naplate poreza, konzistentnost u provedbi (jednaka pravila za sve), reforma porezne uprave te uvođenje ekološki prihvatljivijih poreza. Smanjenjem poreznog opterećenja pojedinog poreznog obveznika, posebice u smislu smanjenja poreza na rad/dohodak, povećat će se prostor za potrošnju, odnosno reinvestirane ostvarene dobiti/dohotka. Provođenje porezne reforme kroz porezne kodifikacije mora se provoditi na osnovi povjerenja između poreznih obveznika i poreznih/upravnih tijela, a pravna sigurnost poreznih obveznika mora se podići na višu razinu i nikako ne žrtvovati radi postizanja kratkoročnih ciljeva kao u slučaju nekih dosadašnjih izmjena poreznih zakona. Osnovni zaključak je da bez smanjenja visokih troškova i veličine neučinkovite javne uprave, odnosno bez potpune reforme javne uprave, prava i potpuna reforma porezne politike koja dovodi do zadanog cilja nije moguća.
ORaH se zalaže za povratak na monetarni suverenitet u cilju rasta zaposlenosti i bržeg gospodarskog razvoja za ubrzani izlazak iz recesije. Inflacija ostaje sekundarni cilj jer u protivnom nastavak restriktivne monetarne politike i stezanje javne potrošnje dovodi do nepoželjnog daljnjeg razaranja hrvatske ekonomije uz stečajeve i otpuštanja. Nužno je potaknuti jačanje nacionalne valute temeljem stvarnih parametara vraćanjem kontrole nad našim novcem. Mjenjačke poslove HNB-a i prihode ostvarene na deviznim rezervama koji su postali glavna djelatnost HNB-a nužno je zamijeniti aktivnim upravljanjem procesima nastajanja nacionalne valute i efikasnijim modelima plasiranja novca u sustav. Nužno je smanjivanje kamatnih stopa na kredite gospodarstvu i sektoru stanovništvu omogućavanjem refinanciranja kunskim kreditima u uvjetima krize po stopama 2% za gospodarstvo i 4% za stanovništvo te uvođenje jedinstvene zakonske zatezne kamate stope do oporavka gospodarstva na jedinstvenu stopu od 7%. Smanjenjem kreditnih obveza dio dohotka ostaje raspoloživ za potrošnju i poticajno djeluje na ukupnu nacionalnu potrošnju stanovništva. Lakšim pristupom novcu može se očekivati i rast investicija korporativnog sektora s obzirom na povoljnije uvjete kreditiranja. Lakši pristup novcu smanjenjem kamatnih stopa ima deflatorno djelovanje na tečaj što može pozitivno djelovati na konkurentnost izvoza, a destimulirajuće na uvoznu komponentu posebno po pitanju krajnje potrošnje. Ukratko, jačanje agregatne potražnje potiče gospodarski rast i zapošljavanje.