Riječ je o mjeri koja nije navedena niti u Nacionalnom planu reformi, a u dosadašnjim istupima premijer i ministar financija inzistirali su kako ove godine neće biti promjena u poreznom sustavu.
Hrvatska vlada u tajnosti priprema svoju najozbiljniju reformu. Realiziraju li se planovi premijera Tihomira Oreškovića i ministra financija Zdravka Marića, već od prvog dana 2017. godine u Hrvatskoj se neće plaćati najviša stopa poreza na dohodak od 40 posto.
Prema pisanju Globusa, to je suština izmjena poreznog sustava čija je priprema otpočela prije više od mjesec dana. Riječ je o mjeri koja nije navedena niti u Nacionalnom planu reformi, a u dosadašnjim istupima premijer i ministar financija inzistirali su kako ove godine neće biti promjena u poreznom sustavu. No, dođe li do ovih promjena, već u veljači svi oni hrvatski građani s mjesečnim dohotkom većim od 13.200 kuna dobili bi osjetno veće plaće.
Valja imati na umu kako bi mjera ukidanja najviše stope od 40 posto, bez ikakvih drugih promjena u poreznom sustavu, faktički značila da će najviša stopa za oporezivanje rada u Hrvatskoj biti 25 posto, koja će se primjenjivati na sve dohotke veće od 2200 kuna. To znači da bi se ista stopa poreza primjenjivala na građane s primanjima dvostruko nižima od državnog prosjeka i na one s primanjima većima od 30.000 kuna mjesečno. Također, s dvije stope poreza na dohodak i niskom razinom neoporezive osnovice, Hrvatska bi se ozbiljno približila konceptu "flat tax" neprogresivnog poreznog sustava.
Neočekivanog saveznika u provedbi ove reforme poreznog sustava premijer i njegovi suradnici mogli bi naći na oporbenoj strani sabornice. Sličnu mjeru u zadnjoj godini svog mandata vrlo otvoreno je zagovarao i bivši ministar financija Boris Lalovac. On je početkom 2015. proveo zadnju reformu poreza na dohodak kad je razina za primjenu najviše stope od 40 posto podignuta s 8800 na današnjih 13.200 kuna, a neoporezivi osobni odbitak povećan s 2200 na 2600 kuna. Već tada bivši ministar je predlagao potpuno ukidanje najviše stope poreza, no u SDP-u su to odbili strahujući od reakcija sindikata i dijela svog biračkog tijela gdje su već tada bili suočeni s optužbama za "lažnu socijaldemokraciju".
U konačnici odabrano je kompromisno rješenje, pri čemu je nezadovoljstvo sindikata ublaženo, dok je stav HUP-a bio kako bi se najviša stopa trebala primjenjivati na plaće veće od 20.000 kuna. Ideja nove Vlade, dakle, radikalnija je od toga, pa je logično očekivati sindikalni bunt, naročito s obzirom na aktualne pregovore o isplati 6-postotne povišice na koju se obvezala Vlada Ive Sanadera, a za koju, kako tvrdi aktualna Vlada, nema novca.