[gallery columns="5" ids="220819,220820,220821,220822,220823,220824,220825,220826,220827,220828,220829"]
Hrvatska ima najniži motivacijski indeks u Europi, te relativno visoka ulaganja u tehnologiju, no malo dobrih proizvoda- dva su su najvažnija zaključka međunarodnog istraživanja Global Entrepreneurship Monitor-a (GEM) koje je danas u prostorijama HUP-a javnosti predstavila prof.dr.sc Slavica Singer članica nacionalnog vijeća za konkurentnost i predsjednica Upravnog odbora CEPOR-a, te voditeljica GEM nacionalnog tima za Hrvatsku.
- Ovo istraživanje je najveće svjetsko istraživanje poduzetništva temeljeno na prikupljanju primarnih podataka od reprezentativnog uzorka odrasle populacije i izabranih eksperata pomoću standardiziranih upitnika. Ono promatra poduzetništvo s aspekta pojedinca, te se ne bavi samo njihovim ekonomskim životom – objasnila je Singer.
No, u moru katastrofalnih rezultata Singer izdvaja jednu kategoriju u kojoj je Hrvatska daleko iznad prosjeka EU, među najboljima. Radi se o poduzetničkoj aktivnosti zaposlenika u Hrvatskoj. Pod tim pojmom podrazumijevaju se oni koji su razvili novi proizvod ili uslugu ili koji su pokrenuli novu poslovnu jedinicu za svog poslodavca. Osim toga dobrih vijesti baš i nema.
Sa ostalim Europljanima dijelimo osjećaj straha od promašaja, postotak ljudi koji smatraju da je poželjno biti poduzetnik u Hrvatskoj konstantno pada, što više u Hrvatskoj poduzetnici (uz Španjolsku i Grčku) imaju najniži status u Europi. Manji broj ljudi nego u ostatku EU uočava poslovnu priliku, a motivacija za ulazak u poduzetnički pothvat u većoj je mjeri obilježena pothvatima iz nužde, što sve dovodi do niskog doprinosa stvaranju nove vrijednosti i novog zapošljavanja (nizak motivacijski indeks)…
- Nepoduzetnička smo zemlja po mnogo elemenata. Od 11 elemenata poduzetničkog eko sistema, Hrvatska je na zadnjem mjestu u Europi po pet elemenata. Najveći problem je regulatorni okvir, a neshvatljivo je da niti jedna vlada nije koristila naše dokaze o problemu regulatorne okoline. Promjene moraju biti radikalne i hitne, ali to ne znači da se one mogu dogoditi preko noći. Ponekad je za to potrebno i više od jednog mandata vlade- zaključuje Slavica Singer.
Na ’otvorenom stolu’ radnog naziva ’Što Hrvatsku čini (ne)poduzetničkom zemljom?’ pod palicom Liderovog urednika Miodraga Šajatović raspravljali su Božo Prka, predsjednik Uprave PBZ-a, Petar Lovrić, predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika pri HUP-u, Saša Cvetojević direktor Insaka, Sanja Madžarević Šujster, glavna ekonomistica Svjetske banke, te predstavnik Ministarstva poduzetništva i obrta Marko Antolić.
- Ovo istraživanje potvrđuje da su saznanja i informacije koje dobivamo radom na terenu točne, budući da su slične, te će nam poslužiti kao putokaz za budućnost - izjavio je Antolić.
Pojednostavljenje administracije, olakšavanje pristupu financiranja kroz sredstva koje već postoje, te smanjene opterećenja državnog proračuna kroz povlačenje novca iz fondova EU trebali bi biti sljedeći koraci njegova ministarstva. Lovrić ne smatra da Hrvati nisu poduzetni već kao glavne prepreke napretku vide banalne probleme poput toga da ’ 4 ministra sjede u krugu od 50 metara, a da ne razgovaraju’, te nepoznavanje općih pojmova kao što su autorski ugovor, vaučeri…
Cvetojević se nije složio sa Šajatovićevom hipotezom kako su start-upovi pomalo precijenjeni, te smatra kako su u usporedbi s najboljim takvim tvrtkama sve ostale bilance smiješne.
- Mali i srednji segment je u usponu, počeo je kreirati izvoz. Imamo fenomenalnih poduzetnika za koje se uopće ne zna – optimističan je bio Prka.
Madžarević Šujster, pak, smatra da su naobrazba koja kaska za ostatkom Europe, te politizirana javna uprava gdje svi različito tumače ista pravila najveći problemi naše ekonomije.