Dok poduzetnici diljem Hrvatske muku muče s pronalaskom radne snage, Krapinsko-zagorska županija svoju radnu snagu pronalazi ne samo među stranim radnicima već i među povratnicima iz Njemačke koji su svojoj državi odlučili dati drugu šansu. Također, kako se čulo danas na panelu ‘Hrvatska kao investicijska destinacija – kako ostati konkurentan?‘ u sklopu miniforuma Lider Invest, zbog masovnog otpuštanja u Sloveniji, sve više radnika dolazi i od tamo. Prema riječima direktora Duni ljevaonice obojenih metala Dragutina Ulame, presudno je imati kvalitetne ljude koji su spremni i znaju raditi visokozahtjevne proizvode.
– Zatim treba znati taj proizvod obraditi i prodati ga sa dodanom vrijednošću, a potrebno je i znati prodati taj proizvod iako je tu sada već jako lakše. Mi smo se zahvaljujući specijalizaciji našli u situaciji gdje smo zapravo monopolisti na tržištu i to ne samo u Hrvatskoj nego i šire – izjavio je Ulama u prostorijama Poduzetničkog centra Krapinsko-zagorske županije.
Tvornica tekstila Trgovišće također naglasak stavlja na kvalitetan radni kadar, a kako kaže direktor te tvrtke Mario Popić, veliki dio radne snage čine im zaposlenici srednje dobi, iako imaju i onih mlađih. Također, dodaje, naglasak je i na održivosti koja je u samom proizvodu.
– Iznimno smo čista kompanija, a prašina je samo od pamuka. Ne zagađujemo okoliš, a najveća investicija nam je u posljednje vrijeme bila solarna elektrana što samo doprinosi toj tvrdnji. Nemamo izbora, ako želimo biti profitabilni moramo biti efikasni i održivi – rekao je Popić u čijoj je tvrtki automatizacija još uvijek na nekakvom početku, zapošljavaju velik broj ljudi koji obavljaju dosta ručnog rada, a upravo će ručnog rada uvijek i biti pa je zadržavanje radnog kadra daleko najveći izazov.
No, kako je rekao direktor Direkcije za upravljanje područnim uredima pri HBOR-u Tomislav Marković, sjever Hrvatske gospodarski je iznad prosječan te izvozno orijentiran, a upravo je HBOR-ova uloga poduzetnicima omogućiti što brži i lakši pristup investicijama pa su prije par godina otvorili i područni ured koji je smješten u prostorijama HGK u Varaždinu. Svojim djelovanjem taj područni ured pokriva pet županija na sjeveru Hrvatske.
HBOR trenutno broji sedam ureda diljem Hrvatske, a uskoro će, kako je Marković ekskluzivno najavio na ovom miniforumu, otvoriti i osmi ured koji će pokrivati područje Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Bjelovarsko-bilogorske županije, da bi lakše osluškivali potrebe poduzetnika i njihovo potrebe za financiranje
– Želimo doprinijeti regionalnom razvoju te da snažno potiče investicije što u konačnici doprinosi našem gospodarskom razvoju – izjavio je Marković.
Regionalnom razvoju želi doprinijeti i Poduzetnički centar Krapinsko-zagorske županije čija direktorica Helena Matuša napominje da, iako mnogi smatraju da se najviše mogućnosti nudi u Zagrebu, Krapina za startupove nudi jednaku, ako ne i veću, ponudu programa kao i mjere za razvoj malih poduzetnika.
Pročelnica UO za javnu nabavu i EU fondove Vlatka Mlakar je dodala da Krapinsko-zagorska županija koristi mogućnosti EU fondova kako bi ovu regiju učinila naprednom.
– Također, županija koristi pozitivni migracijski saldo, a najveći udio u tom saldu čine povratnici iz inozemstva koji su vidjeli da se kvaliteta života u našoj regiji podigla te da su se otvorile prilike za radna mjesta uz jednaku plaću kao i u inozemstvu – dodala je Mlakar.
Ipak, zbog trenutnih geopolitičkih nesigurnosti, pojedini su poduzetnici pauzirali svoje investicije u proizvodnju, uključujući i RGNC grupu čiji je direktor Anđelko Švaljek rekao da su im potrebne investicije isključivo u dijelu povećanja kapaciteta i proizvodnih volumena.
– Ključno nam je tržište Njemačka i EU te se ne usudimo ići u povećanje proizvodnih kapaciteta. Tim više, zelena agenda i entuzijazam su splasnuli što je štetno jer su jedan od ključnih rizika klimatske promjene te njihova dinamika. Te stvari je potrebno unaprijed predvidjeti i zato pauziramo investicije – izjavio je Švaljek koji je dodao da su recikliranje, kružno gospodarstvo i održivost u tvrtki prepoznali kao poslovni model koji im daje veliku konkurentnost na tržištu.
A o trenutnim je izazovima u ovim nestabilnim vremenima prije panela govorila profesorica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i ekonomska stručnjakinja te članica Stručnog odbora Lidera Investa Marijana Ivanov.
– Fragmentacija svjetske trgovine postoji već jako dugo, hibridni ratovi isto tako, a ono što se povećalo na popisu rizika su panika i strah što ograničava racionalno razmišljanje – govorila je u svojoj prezentaciji profesorica Ivanov napominjući da treba ostati racionalan i ne dopustiti da nas strah obuzme.
Također je istaknula da brzine gospodarskog rasta u svijetu nisu iste te se udio naprednih ekonomija smanjio dok se među emerging tržištima, odnosno tržištima u nastajanju, najviše povećao udio država BRICS-a s obzirom da je riječ o skupini zemalja koja su protuteža državama G7 skupine kao i monetarnim institucijama poput MMF-a. U toj je skupini pak najsnažnija Kina, a upravo se njezin udio u svjetskom BDP-u povećao dok se ujedno smanjio udio EU.
Ivanov je dodala i da je generator rasta u naprednim ekonomijama sve manje je industrija, a sve više uslužni i administrativni sektori (pogotovo u SAD-u). Istaknula je također projekcije za 2025. izrađene u siječnju koje su optimističnije nego što su sada pa je tako projekcija za svjetski BDP rast od 3,3 posto, za europodručje jedan posto, a za napredne ekonomije 1,9 posto dok su projekcije za zemlje u razvoju i s tržištima u nastajanju (EMDE) 4,2 posto.
– Za SAD su se poboljšale projekcije te se još uvijek ne zna hoće li ući u recesiju. S druge strane, mi smo ti koji kasnimo s razvojem – rekla je Ivanov dodajući da SAD i EU imaju izvoznu međuovisnost, a sada smo svi pod dojmom carina koje pak neće smanjiti uvoz u SAD te će najveću štetu platiti ljudi, odnosno krajnji kupci.
Osvrnula se Ivanov i na Hrvatsku rekavši da, dok je u većini članica EU mršav gospodarski rast, naš BDP raste po visokim stopama dok u isto vrijeme imamo visoku inflaciju te rast plaća. Uz to, promet industrije u RH u 2024. u usporedbi s 2023. porastao je za 1,7 posto., i to 2,4 posto na domaćem tržištu, a 1,6 posto na stranom, što je u oba slučaja ispod stope inflacije.
– U 2024. u usporedbi s 2023. kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u Republici Hrvatskoj niža je za 2,4 posto – zaključila je Ivanov.
Nakon profesorice Ivanov, viši analitičar Sektora za podršku i razvoj poduzetništva, koordinaciju i međunarodnu suradnju u HAMAG-BICRO Dalibor Hržica govorio je o mogućnostima i prilikama za investicije te je napomenuo da kroz HAMAG-BICRO u Krapinsko-zagorskoj županiji putem bespovratnih sredstava/zajmova/ jamstva do 1. ožujka 2025. plasirano preko 285 milijuna eura dok u narednom razdoblju moraju doći do 500 milijuna eura jer će tako doprinijeti razvoju Županije.
– Trenutno je otvoreno nekoliko natječaja za bespovratne potpore i ja pozivam sve koji zadovoljavaju uvjete da se prijave i da koriste lokalne resurse – izjavio je Hržica pritom predstavljajući otvorene programe.
Na samom početku prvog ovogodišnjeg Lider Investa održanog u Krapini više je o projektu Lider Invest rekao Liderov glavni urednik Miodrag Šajatović.
– Obično se nagrade dijele za sve osim za one koji ulažu u proizvodne investicije. Želimo nagrađivati one koji investiraju u proizvodnju – rekao je Liderov glavni urednik rekavši da će trenutne okolnosti u svijetu pokazati koliko je važna proizvodnja.
– Ovo su nevjerojatna vremena gdje se iz dana u dan mijenjaju okolnosti i svi se pribojavamo recesije te se svaki od poduzetnika pita treba li držati novac od prethodnih takozvanih debelih godina u rezervi ili je sada prilika za nove investicije i novi rast – govorio je Šajatović koji je napomenuo da Lider Invest akcija traje od 2016. godine te da su podijeljene 94 nagrade.
Dodao je da je trenutno otvoren deseti natječaj za najbolju investiciju koji je otvoren do 15. svibnja. Liderov glavni urednik zatim je u svom govoru ispričao uvjete natječaja te kategorije nagrada napominjući kriterij da je investicija otvorena tijekom prošle godine do 1. siječnja 2025.
Pozdravnim govorima okupljenima su se obratili i župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar te gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović.
– S naše pozicije treba zahvaliti svim poduzetnicima koji grade i koji se šire jer oni generiraju prihod za sve nas koji smo na lokalnoj samoupravi. Naravno onda se od nas i očekuje da pomognemo u razvoju, odnosno da se gospodarstvo može razvijati – rekao je Gregurović dodajući da je lokalna samouprava ta koja će pomoći da se investicije događaju jer se onda na to vežu i druge stvari poput veće zaposlenosti.
– Radimo odličnu investicijsku klimu. Ovdje u županiji postoji odlična investicijska klima. Ni jedan konzorcij koji je investirao kod nas nije ostao na početnoj investiciji. Razlog tome je izrazito razvijena komunalna struktura, radišnost ljudi, kvalitetan kadar i dobra prometna povezanost. Kada sve to stavite u krug to su sve razlozi zašto je situacija tako dobra – dodao je Kolar napominjući da imaju velik izvoz, jaku industriju, jaku proizvodnju te visoku zaposlenost.
– Trenutno na razini županije imamo sedam investicija ukupnog iznosa preko 250 milijuna eura, a kada tome pridodamo 200 milijuna eura koje ćemo mi kao institucija raditi sve će to dovesti do povećanja zaposlenosti te dati doprinos našoj gospodarskoj aktivnosti – napomenuo je Kolar.
