Zadnji je trenutak da Hrvatska pokrene sustavniju, organiziraniju i dinamičniju inicijativu za uključivanjem u svjetski medicinski turizam odnosno tržište koje raste po godišnjoj stopi većoj od 15 posto, te je već 2011. godine premašilo 120 milijardi dolara.
Zaključci su to doneseni na današnjem okruglom stolu ‘Kako potaknuti investicije u medicinskom turizmu‘ kojeg je organizirala Medicinska Grupa i poslovni tjednik Lider.
Akcijski plan koji je predstavila Medicinska Grupa uključuje interesno organiziranje svih zainteresiranih za industriju zdravstvenog turizma, odnosno osnivanje Konzorcija zdravstvenog turizma koji je počeo okupljati sve zainteresirane kako bi projekti zaživili bržim tempom, odnosno u sljedeće 4 godine.
Rast potražnje za uslugama zdravstvenog i medicinskog turizma u svijetu generira kriza u zdravstvenim sustavima razvijenih zemalja, visoke cijene zdravstvenih usluga,duge liste čekanja i općeprisutan trend starenja stanovništva.
-Vrlo je značajno da je zdravstveni turizam napokon dobio mjesto u strategijama razvoja, ali je još važnije i krajnje vrijeme da vidimo da li smo stvorili zakonski okvir u legislativi zdravstva i turizma ali i ostalih sektora ( prostorni planovi, vizni režim itd ) da bi razvoj zdravstvenog turizma postao jedan od strateških pravaca razvoja Hrvatske rekao je Miljenko Bura, ispred Udruge za razvoj medicinskog turizma i Medicinske Grupe.
Hrvatska raspolaže neupitnim resursima, kao što su vrhunski medicinski kadar i turistička atraktivnost kako priobalja tako i kontinenta, ali i široko rasprostranjenim prirodnim ljekovitim činiteljima koji su dobra osnova za puno intenzivniji rast ovog selektivnog oblika turizma. Prema Burinom mišljenju, neophodno je hitno donijeti akcijski plan razvoja zdravstvenog turizma što uključuje i medicinski turizam, za period od 4 godine. Kroz to vrijeme će sve sadašnje toplice i lječilišta proći preobrazbu, te dodatnim komforom i novim uslugama izrasti u destinacije zdravstvenog turizma sa novim hotelskim kapacitetima ali i novim stanovnicima u širem okruženju takvih destinacija.
Drugi dio tog akcijskog plana, a koji može krenuti i istovremeno jer treba dužu pripremu, trebaju predstavljati nove destinacije zdravstvenog turizma koje će između ostalih, izrasti na neiskorištenim lokacijama bivših vojarni i odmarališta. Istovremeno kapaciteti hotelskih wellnessa trebaju biti oplemenjeni novim uslugama medicinskog wellnessa, te kroz tu novu uslugu produžiti sezonu i povećati iskorištenost ukupnih hotelskih kapaciteta.
U tom smislu prezentirani su novi paketi usluga medicinskog turizma koji hotelima takvu promjenu i osiguravaju. Tomislav Majić, stručni suradnik Medicinske grupe, iznio je svoja dugogodišnja iskustva koja je stekao radeći na takvim programima u Sloveniji.
Prezentirani su dobri primjeri, otoka Lošinja koji sigurno ide putem koji će ga preobraziti u destinaciju zdravstvenog turizma i ‘otoka vitalnosti‘. Predočena je i investicijska studija preobrazbe Varaždinskih Toplica u destinaciju zdravstvenog turizma. Projekt Varaždinskih Toplica predviđa obnovu najvećeg dijela dosadašnjih kapaciteta ali i izgradnju novog hotela i medicinskih sadržaja koji osiguravaju bitno promjenjenu dosadašnju ponudu. Ukupna investicija je procjenjena na 80 milijuna eura.
Ekonomist Ljubo Jurčić ocjenio je da smo sa strane podrške odgovarajućih državnih institucija još uvijek nedostatno tržišno i poslovno elastični te da prostora za poboljšanje ima. U tom smislu, istakao je Jurčić, pozicioniranje zdravstvenog turizma u strategijama razvoja, mora omogućiti svu multiplikativnost i pozitivan utjecaj na ostale sektore gospodarstva.
Ekonomski analitičar, Guste Santini je ukazao na veliki potencijal danas turistički neatraktivnih područja Dalmatinske Zagore, Like, Banije i Korduna koji su naročito interesantni za korisnike i turiste 3. životne dobi, u kojima bi on izgradio 15 novih naselja kapaciteta 200.000 kreveta.